Premalo učenika odlučuje se za deficitarna zanimanja / Snimio S. DRECHSLER
Sustav obrazovanja mora biti daleko dinamičniji i fleksibilniji, treba poraditi na vraćanju digniteta obrtničkim i strukovnim zvanjima, što počinje u samoj obitelji
Problematika neusklađenosti tržišta rada i našeg obrazovnog sustava, odnosno kronično pomanjkanje interesa i kadra obrtničkih te strukovnih zanimanja bila je tema jučerašnje sjednice primorsko-goranskog Gospodarsko-socijalnog vijeća. Tajnik županijske Obrtničke komore Željko Dimitrić iznio je porazne pokazatelje prema kojima je, unatoč svim pokušajima promocije, kao i vrlo konkretne mjere kao što je stipendiranje deficitarnih zanimanja, broj učenika upisanih u trogodišnje srednje škole za obrtnička i strukovna zanimanja u razdoblju između školskih godina 2007./2008. i 2015./2016. pao za 36 posto odnosno oko 300 je učenika manje.
Po broju ozljeda na radu, Primorsko-goranska županija pri samom je statističkom vrhu, odmah iza Grada Zagreba. Tijekom 2014. godine zabilježeno je ukupno 1.307 takvih slučajeva što je gotovo 10 posto od ukupno evidentiranih ozljeda u Republici Hrvatskoj. Od toga, kod 213 slučajeva radilo se o težim povredama na radu, uz jedan smrtni slučaj. Najviše ozljeda bilježi se u prerađivačkoj industriji, slijedi trgovina, a odmah iza njih je zdravstvo. Pokazatelji su to koje su jučer članovima Gospodarsko-socijalnog vijeća Primorsko-goranske županije prezentirali predstavnici Zavoda za unaprijeđenje zaštite na radu iz Zagreba koji iniciraju osnivanje zasebnih povjerenstava pri županijskim GSV-ima, koji bi se bavili tom problematikom. Zasad su osnovana samo dva takva povjerenstva, u Gradu Zagrebu i Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, a primorsko-goranski GSV razmotrit će tu ideju, premda su jučer prevladavala razmišljanja kako će se jednak, a možda i bolji doprinos toj problematici dati kroz posebnu, tematsku sjednicu GSV-a, posvećenoj unaprjeđenju sustava zaštite na radu nego kroz osnivanje tog podtijela.
Dimitrić se osvrnuo i na propagiranje društva znanja što bi, istaknuo je, trebalo podrazumijevati i znanje, ali i vještine za zanimanja koja su itekako neophodna društvu, baš kao što su to i liječnici, pravnici, profesori…
Predstojnica regionalnog Zavoda za zapošljavanje Rijeka, Jadranka Tomašić, navela je kako Zavod svake školske godine daje preporuke kod upisa u srednje škole, na osnovi nacionalnih i lokalnih strategija, kao i godišnjih anketa koje provode među poslodavcima. No, kako je istaknula, riječ je samo o preporukama. Ove je godine preporuka Zavoda, kako je navela Tomašić, za povećanje upisanih učenika za zanimanja CNS operater, slastičar, konobar, kuhar, zidar, limar jer to nedostaje na tržištu rada dok je s druge strane »višak« prodavača, fotografa, pedikera. Tomašić je dodala i kako je između žalbi poslodavaca kako ne mogu pronaći adekvatnu radnu snagu i onih koji posao traže istina vjerojatno »negdje na sredini« odnosno da dobrog radnika treba biti spreman i dobro platiti, s čime se složio i Erik Fabijanić, istaknuvši kako je ulaskom Hrvatske u EU »stigla« i konkurencija ne samo u tržištu već i cijeni rada. Predsjednica GSV-a Maša Smokrović istaknula je kako naš sustav obrazovanja mora biti daleko dinamičniji i fleksibilniji od ovog što je danas, kao i da trebamo svi poraditi na vraćanju digniteta obrtničkim i strukovnim zvanjima, a to ponajprije počinje u samoj obitelji i uspostavljenom sustavu vrijednosti.
