Tragična povijesna figura

Tko je bio Riccardo Zanella, ponosni Fiuman, zbog kojeg se i HDZ-ovci pozivaju na antifašizam?

Damir Cupać

Foto Wikimedia Commons

Foto Wikimedia Commons

Riccardo Zanella sigurno nije bio fašist pa je deplasirano da se ikoga osuđuje za odricanje od antifašizma zbog toga što je podržao inicijativu da ova značajna ličnost iz riječke povijesti dobije trg. I teško da se itko treba bojati da će višejezične ploče ili Zanellin trg ugroziti na bilo koji način hrvatski nacionalni identitet u Rijeci



RIJEKA – Dakle, prava je sreća da se riječki gradski vijećnici nisu pobili na zadnjoj sjednici Gradskoga vijeća. I nije razlog izvršenje proračuna za 2018. godinu ili rebalans za 2019. godinu, nije razlog neki novi kredit ili loše stanje komunalnih poduzeća i komunalnog sustava uopće. Do žestoke paljbe došlo je zbog inicijative da se Muzejski trg preimenuje u Trg Riccarda Zanelle. Jedna od stvari zbog kojih je vrijedilo slušati taj verbalni rat je zaista jedinstvena – trud koji su HDZ-ovi vijećnici ulagali u obranu antifašističkih vrijednosti bio je fascinantan.


Josip Ostrogović, Damir Popov i Ivona Milinović optužili su Vojka Obersnela i SDP da su se odrekli antifašističkih vrijednosti zbog Zanelle, točnije zbog Liste za Rijeku i njihovih triju glasova. Logika nalaže da je netko tko se odrekao antifašizma podržao prijedlog koji ima fašističke konotacije. Dakle, kao ključno pitanje nameće se ono tko je Riccardo Zanella.


Biografska crtica koja je navedena u obrazloženju dosta je štura, ali teško je pronaći nešto više o ovom kontroverznom političaru za kojega je i predsjednik Liste za Rijeku Danko Švorinić naglasio da je bio sve, ali da nije bio svetac. I to je istina. S tim da je iz perspektive 21. stoljeća zaista glupo gledati i ocjenjivati politička previranja s početka 20. stoljeća u gradu kao što je Rijeka. Najopširniji prikaz o Zanelli može se pronaći u knjizi Rijeka za radoznale gdje je objavljen esej o Zanelli, a autor je Zlatko Moranjak. Većina drugih izvora je na razini povijesnih fusnota povezanih uz osnivanje Slobodne Države Rijeka.


Životni put i rad




Riccardo Zanella rođen je u Rijeci 27. lipnja 1875. od majke Terese Antoncich, porijeklom Carniola, i oca Giovannija iz provincije Vicenza koja je u to vrijeme pripadala austrougarskom carstvu. Završivši srednju školu u Rijeci, školovanje nastavlja u Budimpešti na Višoj ekonomskoj akademiji… U eseju se navodi da bi se njegov životni put i rad mogao podijeliti na periode, a usko su vezani za položaje koje je zauzimao tijekom svog bogatog političkog rada.


– Prvi period njegovog rada od 1896.-1918. godine označen je borbom za održavanje talijanskog identiteta grada nasuprot mađarizaciji tog vremena. U tom periodu važan je i ulazak u politiku na strani prava slobodne Rijeke. Značajan period i zbog njegovog ulaska u novinarske i izdavačke vode i zauzimanje pozicije (1901. godine) predvodnika Autonomaša Rijeke… Politički uspon pratio je i poslovni uspjeh kada dolazi do potrebnih sredstava da otkupi najrašireniji dnevnik s autonamškim predznakom, La Voce del Popolo.Drugi period od 1918. do 1924. svakako je najvažniji u njegovom životu. U tom vremenu ispunio je sve svoje želje, osnovao Slobodnu Državu Rijeka i postao prvi predsjednik (1920.-1924.). Razdoblje od Rapallskog ugovora do aneksije SDR-a od strane Italije proteklo je u borbi protiv D’ Annunzia, fašista, komunista i nacionalista svih boja. Živjeti i raditi u takvim okolnostima bila je umjetnost. Od Constituente, ulaska ardita u grad, Krvavog Božića i aneksije Italije – sve to stavlja sav njegov politički rad u tešku poziciju. Zanella je u rukopisima ideologiziranih povjesničara bio i fašist i talijanski nacionalist i komunist, a po nekima eksponent SHS-a i protivnik Italije, navodi Moranjak.



U rujnu 1914. godine Zanella je pozvan u austro-ugarsku vojsku, a u rujnu sljedeće godine dezertira i predaje se Rusima.


Osnutak Slobodne Države Rijeka


– Kratki period zatočeništva biva prekinut intervencijom talijanske diplomacije koja ga vraća u Italiju. Odmah se uključuje u političke i poslovne vode i pomaže vraćanju iredentista iz Rusije, a osniva i Italo-rusko komercijalno društvo. Predsjeda i Comittato Nazionale pro Fiume Quarnero kao i Associazione Nazionale pro Dalmazia Italiana s poznatim ličnostima kao što su Luigi Pirandello, Giovanni Amendola, D’ Annunzzio i Aristide Sartorio. Ugarske vlasti ga osuđuju i konfisciraju mu svu imovinu, a sestru Idu deportiraju u koncentracijski logor Kiskuuhalas. Godine 1918., nakon Londonskog pakta kojim Rijeka pripada SHS-u, daje podršku Antoniu Grossichu i Consigliu Nazionale te postaje njihov predstavnik u pregovorima oko budućnosti Rijeke. Na temeljima Corpus Separatuma počinje borba za Slobodnu Državu Rijeka.


Foto Lokalpatrioti Rijeka


Foto Lokalpatrioti Rijeka



Prva solucija koju je zastupao bila je »Slobodni grad« što je pogodovalo ekonomskim interesima grada. Ipak, sve je završilo osnivanjem Slobodne Države Rijeka priznate od svih tadašnjih velesila. Rapallskim ugovor postigao je svoj cilj. Kraljevica i Trst bili su mjesta u koja je odlazio kada su dolazile prijetnje sa strane protivnika i mogućnost cenzure i hapšenja. Borba s D’ Annuzziom završava Rapallskim ugovorom i osnivanjem Slobodne Države Rijeka. Zanella postaje prvi predsjednik novoosnovane države, piše Moranjak. Godine 1924., Rimskim ugovorom, Kraljevine SHS i Italije, bez nazočnosti predstavnika Slobodne Države Rijeka, donose odluku kojom Rijeka pripada Italiji. Aneksija Italije 1924. uz odlazak u egzil je period Zanelline borbe političkim sredstvima za povrat SDR-a, a počinje odlaskom iz Rijeke u Ljubljanu.


Beograd nudi Zanelli utočište i on tamo odlazi gdje se i oženio 1929. godine s Marijom Sirola. U Beogradu Zanella počinje raditi na pomoći riječkim izbjeglicama. Skupljanje fondova i slanje novca Riječanima bilo je vrlo uspješno. U Beogradu i Parizu uspijeva osnovati Italo-jugoslavensko društvo prijateljstva. Iz Beograda odlazi 1936. godine i seli u Pariz.


Protufašističke aktivnosti


– Zanelline protufašističke aktivnosti izazvale su brojne Mussolinijeve prigovore vladi SHS-a te lobiranja da mu se zabrani rad. Kasnije su fašisti Zanellu optužili i za plan atentata na Mussolinija. Kao mogućeg atentatora osim Zanelle kao vođe na popisu se našlo još šest Riječana. Talijanska policija tog vremena vodila je Zanellu u spisima kao antifašistu i masona. Po nalogu Scotland Yarda 1938. godine biva odveden na razgovor u parišku prefekturu.


Kao protivnik fašizma bježi iz Pariza u Montpellier gdje ga Petainova policija zatvara i šalje u koncentracijski logor Le Vernet, a kasnije logor Noe u blizini Toulousa. Nakon godine dana zatvora pušten je i sa sinom Dinom priklanja se francuskom pokretu otpora. Poslije završetka rata ponovo počinje borbu za Rijeku i njenu samostalnost na osnovama Rapallskog ugovora. Osnovao je za tu svrhu ured “Fiume”  i list “Fiume libera”.



U pregovorima s Jugoslavijom traži od Tita vraćanje statusa slobodnog grada ili Riječke države. Kako je sve to palo u vodu počinje projekt osnivanja grada Rijeke s izbjeglicama u okolici Brindisija. Pomoć koju je očekivao od Italije nije došla pa je projekt propao. Umro je 30.3.1959., završava ovu zanimljivu biografiju Moranjak, s tim da slijedi i dio o tome da je Zanella bio mason, što nije toliko bitno za priču o tome zaslužuje li trg ili ne.


Dakle, Riccardo Zanella sigurno nije bio fašist pa je deplasirano da se ikoga osuđuje za odricanje od antifašizma zbog toga što je podržao inicijativu da ova značajna ličnost iz riječke povijesti dobije trg. I teško da se itko treba bojati 2019. godine da će inicijative kao što su višejezične ploče ili Zanellin trg ugroziti na bilo koji način hrvatski nacionalni identitet u Rijeci. Znaju to jako dobro u HDZ-u, ali sve inicijative Liste za Rijeku dočekane su na nož na Jadranskom trgu 1 tamo negdje od kraja 2017. godine kada je u Gradskom vijeću ipak prošao proračun Vojka Obersnela.


Foto Lokalpatrioti Rijeka


Foto Lokalpatrioti Rijeka



Do tog trenutka Lista za Rijeku je bila poželjan politički partner i nije ni na koji način prijetila svojim inicijativama hrvatskom nacionalnom identitetu. S tim da je politička borba HDZ-a u potpunosti legitimna. No, ipak je vrijedilo provjeriti u povijesne izvore i naučiti nešto o čovjeku koji je bio predsjednik države nazvane Slobodna Država Rijeka koja je nastala u jednom od najburnijih razdoblja riječke povijesti. I koji je, kao što je naglasio Predrag Miletić na Gradskom vijeću, prijateljevao s Franom Supilom.


Povijest ga najčešće prešućuje


– Prvi predsjednik Slobodne Države Rijeka zaslužuje važno mjesto u povijesti našega grada. Ne samo zbog činjenice da je bio prvi nego i zbog njegove uloge kao političara, masona, obiteljskog čovjeka, ali i poduzetnika. Umjesto sustavnog izučavanja, Zanellu suvremena povijest najčešće prešućuje.


Zašto?, počinje esej koji je 2009. godine objavljen na internetskim stranicama Švorinićevog portala Rijeka danas, a onda slijedi vrlo zanimljiva biografija čovjeka koji je cijeli život morao lutati od države do države, od režima do režima.


Unutar teksta korištene su fotografije koje prikazuju slavlje u Rijeci pri Zanellinu proglašenju Slobodne države Rijeka, objavljene na forumu Lokalpatrioti Rijeka.