Tarsatički principij

Svečano otvoren Arheološki park: Zablistao zanemareni sloj rimske povijesti Rijeke

Nela Valerjev Ogurlić

Arheološki park uređen je prema rješenju arhitekta Nenada Fabijanića, a njegovo uređenje, od arheoloških istraživanja do realizacije, stajalo je 15 milijuna kuna. Posjetiteljima su se na otvorenju obratili gradonačelnik Vojko Obersnel i ministrica kulture Andrea Zlatar Violić koja je iskazala oduševljenje ambijentom 



RIJEKA » U svečanoj atmosferi i u nazočnosti brojnih posjetitelja sinoć je u riječkom Starom gradu otvoren novouređen Arheološki park na Trgu Jurja Klovića s ostacima tarsatičkog principija, kasnoantičkog vojnog zapovjedništva iz 3. stoljeća. Riječ je o prostoru na kojem se otkriva često zaboravljen sloj rimske povijesti Rijeke, a desetljećima je stajao zapušten i zanemaren. Proteklih godina sustavno se radilo na njegovu istraživanju i obnovi, da bi danas zasjao kao jedan od najatraktivnijih gradskih prostora. 


  U lijepo osmišljenom programu otvaranja publika je imala priliku čuti znameniti zbor sužnjeva »Va pensiero« iz Verdijeva »Nabucca« u izvedbi zbora i orkestra Opere HNK Ivana pl. Zajca. Članovi baletnog ansambla izveli su ulomak iz predstave »Shut up and dance«, a pročelja okolnih zgrada pretvorena su u platna za atraktivnu igru svjetlosnih projekcija. U Galeriji Principij otvorena je izložba koja na dokumentaran način prikazuje tijek arheoloških istraživanja i uređenja Arheološkog parka, a kao iznenađenje večeri priređena je i hologramska projekcija koja je pokazala izvoran izgled tarsatičkog principija.



Principij je kompleks zgrada vojnog zapovjedništva južnog sektora obrambenog sustava poznatog pod imenom Claustra Alpia Iuliarum. Sustav je izgrađen sredinom 3. stoljeća kao zadnja crta obrane središta Rimskog Carstva, Italije. Izgrađen je u periodu kada Carstvo prolazi kroz tešku krizu tijekom koje uz snažan pritisak barbara na granicama dolazi i do unutarnjih borbi za vlast, što dodatno slabi njegovu obrambenu snagu. Sustav se pružao od Tarsatice (današnje Rijeke) kroz planinske predjele istočnih, odnosno Julijskih Alpa, štiteći najosjetljivije planinske prolaze. 




  Sam principij bio je standardni dio svih rimskih kastruma kao njihovo upravno i religijsko središte. Središnji dio principija zauzimalo je otvoreno dvorište koje je s tri strane bilo okruženo prostorijama. Bila su to skladišta i spremišta oružja. Nasuprot ulazu u principij nalazila se monumentalna zgrada, u antici poznata pod imenom basilica. Iza ove zgrade, na stražnjoj strani principija nalazio se niz prostorija u kojima su bile smještene blagajna, svetište zastava, časnički uredi, pisarnica i ostali slični sadržaji. 


  Upravo takvoj tipologiji odgovara i tarsatički principij čiji su dijelovi istraženi u posljednjih nekoliko godina. U strukturi ruševnih ostataka inkorporiranih u kasnije izgrađene objekte prepoznaju se monumentalni glavni ulaz, središnje popločeno dvorište, bazilika, skladišni prostori, kao i uredski. Upravo gradnja principija predstavlja prekretnicu u razvoju Tarsatice i početak snažnog urbanističkog i društvenog razvoja grada. Iako je za Rimsko carstvo to iznimno nestabilno vrijeme, za Tarsaticu je ono početak najprosperitetnijeg razdoblja u njezinoj povijesti. Razlog tome možemo tražiti u činjenici da je kao jedina pomorska luka i vojno zapovjedništvo u sustavu Claustrae postala mjesto prihvata i razmještaja vojnih postrojbi i svih njihovih potrepština.



  Posjetiteljima se na otvorenju obratio riječki gradonačelnik Vojko Obersnel, a svojim dolaskom u Rijeku značaj ovom događaju dala je i ministrica kulture Andrea Zlatar Violić koja je iskazala oduševljenje ambijentom i priznala da je Ministarstvo kulture u njegovu uređenju financijski minimalno participiralo, ali se nada da je u realizaciji projekta pomogla stručna pomoć konzervatora. 


  Prema njezinim riječima, Rijeka je uređenjem Arheološkog parka prostor izuzetne vrijednosti. Osim one povijesne, to je prostor koji ima veliki potencijal da postane pozornica za različita kulturna i umjetnička događanja, kao i prostor koji će podići kvalitetu svakodnevnog života građana. 


  O različitim razinama čitanja i značenja toga prostora govorio je i gradonačelnik Obersnel. O njemu možemo govoriti kao vojnom zapovjedništvu iz 3. stoljeća u sklopu obrambenog sustava Rimskog Carstva koji se pružao od Tarsatike preko Julijskih Alpa. Rječnikom carine i policije, bila bi to šengenska granica starog Rimskog Carstva, a za turističke vodiče biser koji pokazuje rimsku povijest grada. Kulturnjacima je zanimljiv kao otvorena pozornica, ali najveće zadovoljstvo trebali bi imati građani koji su u srcu grada dobili novo mjesto života i okupljanja, rekao je.


  Arheološki park uređen je prema rješenju arhitekta Nenada Fabijanića, a njegovo uređenje, od arheoloških istraživanja do realizacije, stajalo je 15 milijuna kuna.