Za i protiv

Sve na vrijeme: Odgode početka škole neće biti, iako i ovog ljeta mnogi to priželjkuju

Ingrid Šestan Kučić

Živa u termometru još uvijek je visoko, a početak školske godine sve bliži    / snimio V. KARUZA

Živa u termometru još uvijek je visoko, a početak školske godine sve bliži / snimio V. KARUZA

Odluka o početku iduće školske godine donesena je u travnju, a prema tom dokumentu svaka županija može drugačije planirati početak školske godine, kao i trajanje zimskih praznika u zadnjem tjednu, no to je trebalo napraviti do 1. lipnja. Stoga, bez obzira na temperature 4. rujna, školske klupe bit će pune



Već više od desetljeća nepisano je pravilo da se učenici u školske klupe vraćaju prvog ponedjeljka u rujnu, a ove je godine to 4. rujna. Jednako tako nepisano je pravilo da se uoči tog prvog rujanskog ponedjeljka svake godine javno potegne pitanje ranog početka školske godine i krene sa špekulacijama kako bi se nastava mogla odgoditi za barem tjedan dana, jer živa u termometru još uvijek je visoko, a većina škola nije klimatizirana. Ideju da školska godina počinje barem tjedan dana kasnije već godinama podržavaju turistički djelatnici koji tvrde da bi kasniji početak nastavne godine produljio posezonu i omogućio jeftinije ljetovanje za domaće goste. Već je prošle godine, kaže predsjednik Zajednice obiteljskog smještaja pri HGK-u Nedo Pinezić, pokrenuta akcija za promjenu pravila da školska godina započne prvog ponedjeljka u rujnu, no bezuspješno.


– Postoji više važnih razloga zbog kojih bi početak školske godine trebalo prolongirati, a prva je mogućnost da hrvatski građani sa školskom djecom u razdoblju nižih cijena i manjih gužvi mogu uživati na Jadranu. To se prvenstveno odnosi na građane s kontinenta kojima je ljetovanje u špici sezone preskupo, a radi se i o poticanju domaćeg turizma. Nadalje, tu su učenici hotelijerskih i ugostiteljskih usmjerenja koji bi početkom rujna u sklopu prakse zajedno s mentorima mogli obraditi teme i projekte koje u špici sezone ne mogu odraditi zbog previše posla i velikih gužvi. Također, tu su i klimatske promjene, jer evidentno je da se ljeto »pomiče« te da su se visoke temperature preselile u posezonu iz predsezone – nabraja Pinezić.


Maturalna putovanja u Hrvatskoj


Na popisu njegovih argumenata zbog kojih je početak nastave prvog ponedjeljka u rujnu definitivno preran, nalazi se i činjenica da je Hrvatska turistička zemlja te da bi se maturalna putovanja, kada bi školska godina počinjala kasnije, mogla realizirati u Hrvatskoj.




– Pomalo je suludo da 99 posto naših maturanata maturalna putovanja realizira u inozemstvu, a svoju zemlju uopće ne poznaje. No, u špici sezone, kada se maturalna putovanja organiziraju, nemoguće ih je organizirati u Hrvatskoj što zbog visokih cijena, a što zbog gužve. Argumenata zbog kojih bi početak školske godine trebalo prolongirati zaista je puno. Slušam desetke ugostitelja s područja Istre i Kvarnera kako bi i oni rado sa svojim obiteljima otišli na godišnji odmor i otputovali u neki drugi hrvatski kraj nakon mukotrpno odrađene sezone, međutim zbog početka škole ne mogu. Poanta je u tome da kalendar rada škola donosi Mnistarstvo znanosti i obrazovanja puno ranije, ali i u tome da već sada treba pokrenuti javnu raspravu i naći povoljno rješenje za iduću godinu. O toj bi se temi trebale izjasniti škole, roditelji i struka. Nitko ne mora biti na gubitku, a početak nastave može se na drugi način organizirati. Ukoliko na državnoj razini nije moguće postići konsenzus, to se može napraviti na razini županija, poput Njemačke gdje se početak školske godine organizira različito po regijama, kaže Pinezić.


S činjenicom da je 4. rujna prerani datum početka školske godine, slaže se i pročelnica Upravnog odjela za odgoj i obrazovanje Primorsko-goranske županije Edita Stilin koja se također poziva na činjenicu da je Hrvatska turistička zemlja.


»Slijepo« držanje pravila


– Uz klimatske uvjete, odnosno to da prvih dana rujna zna biti još jako vruće, radi se i o tome da se s početkom školske godine sve mijenja. Ljudi se vraćaju u grad, dolazi do promjene prometa i cjelokupne slike života, a to nije u skladu s turizmom. Kao Županija možemo zatražiti odgodu početka nastave, međutim to do sada nije bila praksa, no ukoliko bismo dobili veći broj zahtjeva iz škola, onda bismo išli s takvom inicijativom prema Ministarstvu – pojašnjava pročelnica.


Dodajući kako do sada takva inicijativa iz škola nije došla, Stilin kaže kako ne vidi potrebu »slijepog« držanja nepisanog pravila da školska godina baš mora započeti prvog ponedjeljka u rujnu. Takvo je mišljenje očito dijelio i jedan od bivših ministara znanosti i obrazovanja Željko Jovanović koji je prije tri godine prekinuo desetogodišnju praksu početka nastave prvog ponedjeljka u rujnu, preselivši taj početak za drugi rujanski ponedjeljak. Istina, takav potez nije objašnjavao turističkom sezonom i vrućinom, već usklađivanjem s rokovima državne mature.


Činjenicu da u učionicama početkom rujna zna biti prilično vruće, potvrđuju i ravnatelji, no kako kaže ravnateljica OŠ »Nikola Tesla« Tatjana Bandera Mrakovčić, vruće je i u lipnju pa se ipak ta vrućina preživi.


Prosvjetari navikli na vrućinu


– Do početka nastave još su dva tjedna i ne znači da će i tada biti vrućine. Može biti vruće prvih tjedan dana nastave, ali o eventualnom pomicanju datuma početka školske godine trebalo je prije razmišljati. Sada su se već svi psihički spremili da 4. rujna počinje nastava. To je još i dobro, u Sloveniji nastava počinje 1. rujna bez obzira koji dan u tjednu pada taj datum – navodi Bandera Mrakovčić.


I ravnatelj najveće riječke škole OŠ Srdoči, Ivan Vukić, problema u ranom početku školske godine baš i ne vidi, jer kako navodi, prvi ponedjeljak u rujnu ustaljena je dugogodišnja praksa, a u toj priči postoji i puno različitih interesa.


– Istina je da je tu turizam i da s tog gledišta 4. rujna predstavlja prerani početak školske godine, no s druge strane imamo i roditelje koji rade i kojima odgovara da su djeca već početkom rujna u školi – kaže Vukić.


Odluka o tome kada će iduća školska godina započeti, donesena je u travnju, a prema tom dokumentu svaka županija može drugačije planirati početak školske godine, kao i trajanje zimskih praznika u zadnjem tjednu, no to je trebalo napraviti do 1. lipnja. Stoga, bez obzira koliko će se živa u termometru popeti 4. rujna, izvjesno je da će tog dana školske klupe biti pune.