U punom zamahu

SUPER RAČUNALO IZ RIJEKE Buru koriste Rimac automobili, Rolls Royce, Xelia…

Ingrid Šestan Kučić

Foto Damir Škomrlj

Foto Damir Škomrlj

Tvrtka Rimac automobili oblik novog automobila Koncept 2 dizajnira upravio na Buri, dok svjetska visokotehnološka farmaceutska korporacija Xelia na Buri radi simulacije lijekova. Superračunalo Buru trenutno testno ispituje i Rolls Royce, a ovdje radi i kompanija Hydrotec G.m.b.h iz Njemačke



RIJEKA Rimac Automobili, Rolls Royce, Gekom, Xelia i Hydrotec G.m.b.h tvrtke koje su koje trenutno koriste superračunalne resurse Sveučilišta u Rijeci, odnosno superračunalo Bura koje djeluje unutar Centra za napredno računanje i modeliranje Sveučilišta (CNRM).


Ne prijeći limit


Bura je, kaže voditelj Centra i pomoćnik rektorice za informacijske tehnologije, prof. dr. Lado Kranjčević, u punom zamahu, što je u skladu sa strateškom usmjerenošću uprave Sveučilišta prema što većoj valorizaciji nabavljene opreme u sveučilišnim centrima i laboratorijma koji su mjesta okupljanja riječkih i hrvatskih znanstvenika u interdisciplinarnom radu i znanstvenoj produkciji te povezivanju s industrijom u znanstvenom radu i komercijalizaciji znanja i opreme.


– U tom nastojanju ostvaren je potpuni preokret u dosadašnjem radu, pogotovo superračunala Bure, kao vodećeg superračunalnog resursa u ovom dijelu Europe, jer u blizini su još jedino superračunalni resursi Sveučilišta u Beču te talijanski nacionalni superresursi u Veneciji – CINECA – ističe prof. dr. Kranjčević.




Dodajući da se Bura koristi u znanstvenom smislu, ali i u smislu komercijalne upotrebe, voditelj Centra podsjeća da je riječko superračunalo nabavljeno kroz europski projekt »Razvoj istraživačke infrastrukture na Kampusu Sveučilišta u Rijeci« čiji su uvjeti natječaja propisivali maksimalno korištenje nabavljene opreme za komercijalne svrhe do 20 posto, dok se ostatak mora koristiti za znanstveni rad. Sveučilište će se tog uvjeta morati pridržavati još dvije godine, međutim prof. dr. Kranjčević navodi da je i odobrenih 20 posto korištenja u komercijane svrhe puno, jer riječki superračunalni resursi šest su puta jači nego svi ostali hrvatski HPC resursi zbrojeni zajedno.



Iduće godine riječko će s Sveučilište dobiti nove superračunalne resurse koji će biti smješteni uz Buru. Pojašnjavajući kako su Centar za napredno računanje i modeliranje te Bura u stalnom kontaktu s kolegama iz SRCE-a Zagreb, prof. dr.Lado Kranjčević ističe da se na njihovu inicijativu u okviru nacionalnog superračunalnog projekta HRZOO nabavljaju novi znatni računalni resursi. Petina tih resursa, čija ukupna vrijednost iznosi 196 milijuna kuna, bit će smještena na Kampusu u Rijeci u neposrednoj blizini Bure.


– Superračunalni resursi u Rijeci usmjeravat će se dalje u nabavi računalnih čvorova specifične konstrukcije pogodnih za razvoj aplikacija baziranih na umjetnoj inteligenciji. To je trenutno izazov na gotovo svim znanstvenim područjima, kako bi imali računalnu podršku za tranziciju u društvo visoke tehnologije. Upravo završava i softversko unapređenje superračunala, a riječ je o novom operativnom sustavu i sustavu upravljanja, koji se radi u suradnji s IT stručnjacima iz Francuske, tako da će računalo biti spremno za najnovije verzije softvera i još učinkovitiji rad, najavljuje prof. dr. Kranjčević.


Ujedno dodaje da je ostvarena reorganizacija upravljanja superračunalnim resursima u Rijeci tako da su svi resursi otvoreni prema cijeloj zajednici na način da je osnovan odbor koji upravlja resursima, a koji čine znanstvenici koji dolaze s različitih STEM sastavnica Sveučilišta, tako da sve informacije propagiraju brzo u zajednicu i aktivnosti se odrađuju u suradnji. Uz prof. dr. Kranjčevića članovi odbora su i prof. dr. Zoran Čarija, izv. prof. dr. Vanja Travaš, dr. Vedran Miletić, doc. dr. Saša Mićanović, Gordan Janeš i dr. Draško Tomić. Upravo završava i softversko unapređenje superračunala, a riječ je o novom operativnom sustavu i sustavu upravljanja, koji se radi u suradnji s IT stručnjacima iz Francuske, tako da će računalo biti spremno za najnovije verzije softvera i još učinkovitiji rad, pojašnjava prof. dr. Kranjčević.



– Upotreba Bure je u punom zamahu u komercijalnom smislu tako da se trudimo da ne prijeđemo limit. Ostvareni su dosad nezabilježeni financijski prinosi na »pay per use«, na hrvatskoj razini. Partneri u komercijalnom radu prisutni na Buri čine elitno društvo high tech kompanija, od kojih bih spomenuo Rimac automobile i razvoj njihovog novog automobila Koncept 2 čiji se oblik dizajnira upravo na Buri. Ta se suradnja prenosi i na suradnju u više sfera u okviru kojih se u rad uključuju i studenti. Zatim je tu visokotehnološka farmaceutska svjetska korporacija Xelia koja na Buri radi simulacije lijekova, kao i Hydrotec G.m.b.h iz Njemačke.


Riječ je o vodećoj njemačkoj kompaniji za softvere u modeliranju otvorenih vodotoka, rijeka, obrane od poplava, koja će preko Bure nuditi znanstvenicima i inženjerskim uredima na njemačkom govornom području svoj softver već instaliran na Buri bez potrebe za lokalnim instalacijama. Radi se o najprodavanijem softveru za modeliranje otvorenih vodotoka na njemačkom govornom području koji je napravio Hrvat, dr. Marinko Nujić, bivši student Tehničkog fakultet u Rijeci, pojašnjava prof. dr. Kranjčević.


Veliko zanimanje


Buru trenutno testno ispituje i Rolls Royce koji ima u području razvoja motora izuzetnu potrebu za upotrebom snažnih superračunalnih resursa, a voditelj Centra kaže da postoji interes i drugih kompanija s područja autoindustrije, telekomunikacija i računalstva te da su prisutne i prijave na EU projekte, no još uvijek ima mjesta i za nove partnere iz industrije. Pripremaju se i ozbiljniji projekti u javnom sektoru za dobrobit građanstva te suradnji s više lokalnih uprava u Hrvatskoj.


– Sveučilište i superračunalni resursi prate Grad Rijeku na projektnoj ideji Smart citiy, a Bura osim konstantnog rada sa studentima otvara i suradnju sa srednjim školama, tako da će dio nastave informatike kod nas odraditi i učenici Gimnazije Andrije Ljudevita Adamića iz Rijeke i upoznati se s najnovijim računalnim tehnologijama, a pridružit će nam se i druge srednje škole, poput Prve sušačke hrvatske gimnazije te Gimnazije Andrije Mohorovičića, najavljuje prof. dr. Kranjčević.


U posljednje je vrijeme intezivirana i upotreba superračunala u znanstvene svrhe te je u potpunosti olakšan pristup svim znanstvenicima i studentima riječkog sveučilišta Buri, a dodajući kako je HPC pomalo ekskluzivna djelatnost koja i nema toliko velik broj korisnika na razini cijele Hrvatske, voditelj Centra ističe da se kroz radionice i znanstvene skupove nastoji proširiti svijest kako bi se povećao broj hrvatskih znanstvenika koji koriste HPC u svom istraživanju te na taj način otkriju svoju komparativnu prednost pred drugima kojima ta usluga nije besplatno dostupna.


Radi i MEDILS


Uskoro će se održati radionice istraživačkih znanstvenih skupina koje koriste HPC sveučilišta u Rijeci i Trstu, a pokrenuta je i suradnja s predstavnicima Sveučilišta u Ljubljani i Inštitutom za sanitarno inženirstvo na zajedničkim znanstvenim, gospodarskim i EU projektima, kao i sa znanstvenicima Instituta Ruđer Bošković koji imaju veliku potrebu za korištenjem superračunalnih resursa.


– Uspostavljena je i suradnja sa znanstvenicima Sveučilišta u Splitu, pogotovo u području biomedicinskih simulacija koje na Buri provodi institut MEDILS, a značajna je i aktivnost na području astronomije. Naime, u tom je području riječko sveučilište posebno referentno na svjetskoj razini te se niz proračuna unutar međunarodne suradnje provodi upravo na Buri, a Centar za napredno računanje i modeliranje je uključen u sustav CTA DIRAC – zaključuje prof. dr. Kranjčević.