Ugašena svjetla

Rijeka jedan sat u mraku za Zemlju

P. N.

Foto R. Brmalj

Foto R. Brmalj



ZAGREB – Dvanaesti po redu Sat za planet Zemlju ugasio je večeras više od 7000 svjetskih gradova iz više od 180 zemalja svijeta, a među njima i 82 hrvatska grada. U mrak su utonule dvije UNESCO-ve znamenitosti – Dioklecijanova palača i Dubrovačke gradske zidine, te najpoznatiji hrvatski simboli poput Arene u Puli, katedrale, Medvedgrada i Zrinjevca u Zagrebu,  zadarske Foše, osječke Tvrđe … Gašenjem javne rasvjete duž Makarske rivijere, zamračeno je čak 80 kilometara kvadratnih naše obale.


 Rasvjeta je U Rijieci ugašena na sljedećim lokacijama: Trg 128. brigade i stepenice Hotela Bonavia, Korzo do Jadranskog trga, Trg Republike Hrvatske, reflektor na Trgu Rezolucije, Gnambov prolaz, dio Korza prema Gradskoj uri (sjeverni dio), Trsatska gradina, Gradski toranj, zgrada Grada Rijeke na Korzu i pješačka zona na Titovom mostu (prostor ispred hotela Kontinental).


Dokazujući da nijedna individualna akcija oko klimatskih promjena nije premala, te da nijedna kolektivna vizija nije prevelika, Sat za planet Zemlju započeo je gašenjem svjetla na pacifičkom otoku Samoa. Ovom inicijativom se 24 vremenske zone ujedinjuju pred velikim izazovima: klimatskim promjenama i zastrašujućim gubitkom biološke raznolikosti.




 


Naši su se gradski simboli pridružili brojnim svjetskim znamenitostima koje su 60 minuta bile u mraku: operi u Sydneyu, Kremlju i Crvenom trgu u Moskvi, Crkvi rođenja Isusova u Betlehemu, Eiffelovu tornju, Akropoli u Ateni, Coloseumu u Rimu, Brandenburškim vratima u Berlinu, londonskom Big Benu, Empire State Buildingu u New Yorku, slapovima Nijagare…


 


WWF je ovu akciju pokrenuo 2007. godine kao inicijativu jednoga grada – Sydneya – čiji su se stanovnici tako obratili svjetskim čelnicima u želji da ih potaknu da djeluju zajedno u usporavanju klimatskih promjena. S godinama prerasla je u najveću inicijativu ovoga tipa na svijetu.


 


WWF Adria je u Hrvatskoj obilježila Sat za planet Zemlju spustom po Savi u Zagrebu, u suradnji s Kanu klubom Končar, te radionicama s djecom na Zrmanji i Dravi, koje su provodile Eko udruga Zrmanja i zaštitarsko-ekološka udruga Zeus. Pokrenuli su i kampanju ‘Dosta je! – Spasimo rijeku Dravu od izgradnje hidroelekrana!’. Kroz  peticiju namijenjenu županu Koprivničko-križevačke županije Darku Korenu traže da se odustane od plana izgradnje hidroelektrana Molve 1 i 2 uz poruke „Poveži se s rijekama“, „Naše rijeke, naše blago!“ i „Neka rijeke teku“.