Šteta sanirana

Riječki tunel ponovo otvara svoja vrata u četvrtak

Sanja Gašpert

Snimio Sergej DRECHSLER

Snimio Sergej DRECHSLER

Tunel je prethodno zatvoren početkom svibnja zbog štete uzrokovane vandalizmom. Štetu na samom tunelu sanirao je Odjel za komunalni sustav Grada Rijeke i Turistička zajednica grada Rijeke



RIJEKA Riječki tunel nakon više od mjesec dana ponovo otvara svoja vrata u četvrtak, 21. lipnja u 10 sati. Atraktivna turistička lokacija u srcu Rijeke spremna je za nove posjetitelje.


Tunel je prethodno zatvoren početkom svibnja zbog štete uzrokovane vandalizmom. Štetu na samom tunelu sanirao je Odjel za komunalni sustav Grada Rijeke i Turistička zajednica grada Rijeke.


Trošak sanacije elektroinstalacija iznosio je oko 25 tisuća kuna, plus pet tisuća kuna za čišćenje i zamjenu uništenih elemenata u tunelu. Radi dodatnih sigurnosnih uvjeta, uskoro će biti postavljen i video nadzor u cijelom Riječkom tunelu.




Ovim dodatnim sigurnosnim aktivnostima i dodatnim kontrolama nastoji se spriječiti bilo kakav oblik vandalizma i eventualni troškovi koji nastaju kao rezultat toga, ističu u Gradu Rijeci.


Tunel je otvoren za posjete svaki dan od 10 do 20 sati. Ulaz tunela nalazi se pored katedrale sv. Vida i proteže se ispod riječkog Staroga grada do dvorišta Osnovne škole Dolac, gdje se nalazi drugi ulaz.


U  izgradnju tunela krenulo se zbog činjenice da je grad izrastao na području gdje su se u povijesti dodirivale brojne države, pa je postao i mjesto od posebne vojne važnosti.


Prokopala ga je talijanska vojska u živoj stijeni u dužini od 330 metara, u razdoblju od 1939. do 1942. godine. Učinjeno je to za potrebe zaštite civilnog stanovništva od zračnih bombardiranja, spuštajući se mjestimično na dubinu od deset metara. Širok je oko četiri i prosječno visok 2,5 metra.


Glavna tunelska cijev ima dva odvojka, jedan koji vodi prema zgradi nekadašnjega gradskog municipija i drugi prema katedrali sv. Vida. Gradnja tunela dobila je svoj smisao u ratnoj završnici 1944. i 1945. godine, kada je Rijeka bombardirana u valovima savezničkih zrakoplova.


Svrsi je poslužio i tijekom Domovinskog rata, kada je dio stanovništva u njemu u dva navrata potražio zaštitu. Tlo mu je posuto pijeskom zbog lakšeg hodanja i prohodan je cijelom dužinom, a unutarnja temperatura je 15 stupnjeva.