Sedmo izdanje

Riječki Sajam stipendija: Na jednom mjesto programi i stipendije sa svih strana svijeta

Ingrid Šestan Kučić

Novost ovogodišnjeg Sajma je hrvatski kutak, s ciljem da studenti na jednom mjestu saznaju sve ključne infomacije o studiranju u Hrvatskoj



RIJEKA – Glavno odredište većine srednjoškolaca i studenata danas je bio Sveučilišni kampus, jer sedmu je godinu održan Sajam stipendija i visokog obrazovanja koji je na jednom mjestu okupio čak tridesetak izlagača sa svih strana svijeta. Na jednom mjestu predstavljeno je više od 10 tisuća dostupnih programa stipendiranja i široka ponuda studijskih programa.


Riječ je o manifestaciji koju već 14 godina organizira Institut za razvoj obrazovanja, a posljednjih sedam godina u suradnji sa Sveučilištem u Rijeci Sajam se organizira i na Kampusu. Bez obzira jesu li put Kampusa krenuli zbog informacija o stipendiji ili pak o željenom studijskom programu svi su posjetitelji na jednom mjestu iz prve ruke mogli saznati sve što ih zanima i dobiti odgovor na baš svako pitanje o studiranju i studentskom životu ne samo u Hrvatskoj, već i u Njemačkoj, Austriji, Švicarskoj, Francuskoj, Velikoj Britaniji, Danskoj, SAD-u, Kanadi, Japanu i drugim zemljama.


Foto Sergej Drechsler


Foto Sergej Drechsler





Novost ovogodišnjeg Sajma je hrvatski kutak, prostorno izdvojen dio Sajma na kojemu su programe stipendiranja izlagala hrvatska visoka učilišta, javne institucije, zaklade, tvrtke, udruge i druge organizacije, a cilj je tog kutka bio omogućiti studentima da na jednom mjestu saznaju sve ključne informacije o stipendijama koje su im dostupne za studiranje u Hrvatskoj.


Upravo studiranje u Hrvatskoj, točnije u Rijeci, na Sajam je dovelo crikveničke gimnazijalce Antoniju Mamulu, Martina Gašparovića, Valentinu Broz i Anu Antić, a iako su ih zanimali različiti studijski programi svi su se složili da je Sajam odlična manifestacija na kojoj su dobili puno informacija o nastavku školovanja.


– Prvi sam put na Sajmu, još nisam do kraja odlučio što upisati, a informirao sam se i o studijima u inozemstvu. Nisam baš siguran da ću otići, no svakako ću otići na Erasmus razmjenu, kazao je Martin.


Na Sajam se nije išlo samo zbog studijskih programa i stipendija, jer moglo se dobiti i informacije o radu u inozemstvu pa je tako studentica informatike Emma Žnidarić došla po informacije o mogućnostima rada u Kanadi.


– Ovo je treći put da dolazim na Sajam, no prvi sam put došla zbog rada u inozemstvu i to tijekom ljeta. Zadovoljna sam s informacijama koje sam dobila. Planiram iduće ljeto odraditi u Kanadi, otkrila je Emma.


Foto Sergej Drechsler


Foto Sergej Drechsler



Pitalo se i o uvjetima studiranja u Francuskoj, a ono što je riječke posjetitelje zanimalo, kaže Zdenka Maričić iz Campus France Croatie, prvenstveno su stipendije.


– Francuska Vlada za više razine studijskih programa, odnosno za diplomske, postdiplomske i doktorske studije osigurava stipendiju u iznosu od 760 eura, a riječ je o stipendiji za troškove života, jer na državnim sveučilištima nema školarine. Važno je napomenuti i da su strani studenti izjednačeni s francuskim studentima pa tako imaju i mogućnost rada, a ono što najviše zanima posjetitelje studiji su iz područja političkih znanosti, međunarodnih odnosa, ekonomije i menadžmenta, istaknula je Maričić.


Sajam stipendija i visokog obrazovanja imao je i popratni program, a riječ je o nizu održanih panel diskusija na kojima se razgovaralo o relevantnosti studijskih programa na tržištu rada, zanimanjima budućnosti, zapošljivosti studenata te o realiziranim studentskim idejama koje mijenjaju lokalnu zajednicu.


Foto Sergej Drechsler


Foto Sergej Drechsler



Na panel raspravi o zapošljivosti studenata i potrebama tržišta rada prorektorica za studije i studente prof.dr. Sanja Barić najavila je nove programe riječkog Sveučilišta, a riječ je o programima logopedija i funkcionalna audiologija te bioinformatika.


Najavljujući kako bi ti programi mogli najranije startati iduću jesen prorektorica je najavila i promjene u upisnim kvotama pojasnivši kako interes studenata za pojedine programe pada te će se raspoloživi kapaciteti preraspodijeliti prema programima gdje je to potrebno. Ujedno je najavila i veće povezivanje postojećih programa s praksom, kao i veću internacionalizaciju.