Hrvatski paradoks

Riječke izvoznike ne pritišće recesija, nego domaće boljke: ‘Vlast favorizira samo turizam’

Aneli Dragojević Mijatović

Foto Marko Gracin

Foto Marko Gracin

Imamo najnižu stopu produktivnosti u regiji, a druge po visini bruto plaće, odnosno davanja državi, koja je potrošnju još i povećala. Državni aparat je skup, loš i spor, kaže Boris Popović iz Alarm Automatike



RIJEKA – Hrvatsko gospodarstvo u drugom je kvartalu značajno usporilo u odnosu na prvi, s procijenjenom stopom od 2,4 posto, pri čemu je izvoz/uvoz roba dao negativan neto doprinos. To bi moglo biti povezano i s usporavanjem ključnih europskih gospodarstava koja su naši najvažniji trgovinski partneri, pogotovo Njemačke, čije dugotrajno usporavanje cijelu Europu vuče u recesiju.


Neki od uspješnih riječkih gospodarstvenika, izvoznika, koje smo kontaktirali, kažu da moguću recesiju u eurozoni još ne osjećaju, kao ni njemačko usporavanje koje još očito nije dotaklo njihov segment tržišta, međutim, o tome se govori, pa situaciju konstantno prate i procjenjuju. Trenutno ih, međutim, zapravo više pritišću boljke tipične za domaću ekonomiju.


Predsjednik Uprave Alarm Automatike Boris Popović veli da recesiju koja se očekuje još ne osjećaju, no njihova su glavna tržišta ionako u istočnoj Europi – Rumunjska, Bugarska, Mađarska, Slovenija i druge zemlje s područja bivše Jugoslavije. To su gospodarstva koja u prosjeku imaju relativno visoke stope rasta, te krizu još ne osjećaju, iako su, naravno, i ona povezana s Njemačkom, o kojoj najviše toga ovisi.


Nema strategije




– Poremećaje na inozemnom tržištu još ne osjećamo, međutim, pratimo studije koje pokazuju da se u sljedećih osam mjeseci očekuje početak recesije u Europi, tumači Popović.


Vezano za pad domaće ekonomije u drugom kvartalu, koji je veći od očekivanog jer su prognoze bile da će rasti od 2,8 do 3,1 posto, veli da je problem uvijek isti: imamo najnižu stopu produktivnosti u regiji, a druge po visini bruto plaće, odnosno davanja državi, koja je u apsolutnom iznosu potrošnju još i povećala, bez obzira što se govori o uštedama.


One se najviše temelje na vanjskoj konjunkturi, iznimno niskim kamatama, te EU fondovima. Strukturni pomaci nisu napravljeni, a državni aparat i dalje je skup, loš i spor, oštar je Popović.


U Drvnoj industriji Klana, koja zapošljava 370 radnika, te izvozi u Njemačku, Italiju, Fancusku, također kažu da stagnaciju na tim tržištima još ne osjećaju, odnosno njihov tržišni segment za sada ne reagira u pravcu smanjenja narudžbi, već se one ostvaruju po planu.


– Iako mi među prvima osjetimo poremećaje na vanjskom tržištu, trenutno narudžbe stižu po planu. Plan se dakle ostvaruje, s tim da moram reći da smo ga realno i postavili, kaže Mira Kulušić, voditeljica financija u DI Klana. Dodaje da im je veći problem nedostatak radnika, pa rade na uvozu stranih radnika, i to iz Ukrajine, a sada i iz Indije.



– Ovdje ne možemo naći radnika koji je spreman raditi u industriji za prosječnu hrvatsku plaću, počevši od nekih 4 do 4 i pol tisuće kuna za pomoćnog radnika bez kvalifikacija, pa naviše. Nema ni radnika iz regije, nešto smo imali iz Makedonije, i to je to. Problem je što je uvoz radne snage neorganiziran na razini države, sami tražimo i snalazimo se.


Država je dala dozvole, kvote, koje su isto trenutno pri kraju, mi smo u zadnji čas uspjeli ih iskoristiti. Drugo, za razliku od turizma, gdje su smještaj i hrana stranih radnika priznati u redovni trošak, nama se to ne prizna, pa smo i na taj način u drugom planu u odnosu na turistički sektor.


Njima se podilazi i iz nekog su razloga očito važniji od nas u industriji. Turizmu je i PDV smanjen, dakle riječ je o grani koja se favorizira, dok slična podrška industriji, proizvodnji, izostaje. Nema dakle strategije na razini države da se industrija potiče, ističe Kulušić.



Kaže da su povećavali plaće, no najviše je od toga opet otišlo na poreze i doprinose, dakle davanja državi. Pojašnjava da kada se i povećava iznos plaća, brže rastu troškovi poreza i doprinosa, nego neto prirast za radnika.


Oslonjeni na Rusiju


U Jadran Galenskom laboratoriju rade uspješno i poremećaje na inozemnom tržištu ne osjećaju. Naime, Mislav Vučić, glavni izvršni direktor JGL-a, tumači da »iako je globalno tržište danas toliko povezano da poremećaji u određenim regijama vrlo brzo lome trend uspona cjelokupnog svjetskog gospodarstva, ključna tržišta JGL-a su Rusija, Ukrajina i Hrvatska na kojima krizu ne osjećaju.«



– Štoviše, iznimno smo zadovoljni ostvarenim rezultatima za prvu polovicu 2019., a nadamo se da nas pozitivan trend rasta očekuje i u nastavku godine. S ciljem ojačavanja poluga za konkuriranje na globalnom tržištu, nastavljamo s otvaranjem novih tržišta u različitim dijelovima svijeta, diverzifikacijom portfelja, ulaganjima u analitičke, tehnološke i digitalne procese proizvodnje, podizanjem kompetencija zaposlenika te unapređivanjem operativne razine poslovanja, napominje Vučić.