Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
9. prosinca 2019.
Posebna svečanost

Prvi pjenušac od vina Kastavštine izašao iz Rubešinog podruma

foto: Roni Brmalj
foto: Roni Brmalj
Autor:
Objavljeno: 15. prosinac 2017. u 8:15 2017-12-15T08:15:00+01:00

Obitelj Dejana Rubeše baštini dugu tradiciju proizvodnje vina koja seže još u 19. st., a proizvodnju prvog autohtonog pjenušca ocijenio je krunom rada cijele obitelji

KASTAV Boca prvog pjenušca proizvedenog iz kastavske belice svečano je otvorena u Gradskoj vijećnici Kastva. Početkom 2017. godine u podrumu cijenjenog kastavskog vinara Dejana Rubeše napunjeno je prvih 180 boca, a bazno vino za pjenušac proizvedeno je od autohtonih sorti verdić, divjaka i jarbola. Novi pjenušac rezultat je suradnje Udruge prijatela ruž, grozja i vina Belica te Agronomskog fakulteta u Zagrebu, ali i njihovog dugogodišnjeg rada na revitalizaciji autohtonih vinskih sorti Kastavštine.

Zadnjih godinu dana Udruga Belica i zagrebački Agronomski fakultet provode projekt Gospodarska evaluacija autohtonih sorti Kastavštine s ciljem njihove revitalizacije, uz stručno vodstvo prof. dr. Edija Maletića, a uz podršku Primorsko-goranske županije, Grada Kastva i Općine Matulji. Cilj projekta bio je evaluacijom autohtonih sorti mejsko belo, divjaka, jarbola i verdić pridonijeti preporuci za njihov uzgoj na većim površinama. U okviru projekta ispitane su sorte u raznim tipovima vina, kao što su mirno vino iz redovite berbe od sorti koje su u sastavu belice, ali i pjenušavog vina.

Obiteljska tradicija

Obitelj Dejana Rubeše baštini dugu tradiciju proizvodnje vina koja seže još u 19. stoljeće, a proizvodnju prvog autohtonog pjenušca od vinskih sorti Kastavštine ocijenio je krunom rada cijele obitelji.

– Moj vinograd nalazi se u okolici Kastva, a ondje su prvi kultivirani nasadi svake sorte belice, mejskog belog, verdića i divjake, ponaosob. Do svega ovoga ne bi bilo moguće doći bez velikog poticaja prof. Maletića, koji je u Kastav prvi put došao prije devet godina – rekao je Dejan Rubeša. Profesor Edi Maletić naglasio je da je zadnji projekt nastavak višegodišnjih istraživanja i dužih aktivnosti koje se na ovom području provode već desetak godina, a pohvalio je Primorsko-goransku županiju koja je podržala istraživački rad zagrebačkog Agronomskog fakulteta. U okviru istraživačkih aktivnosti pronađene su 23 autohtone sorte Hrvatskog primorja, koje su kolekcionirane na Krku, a rezultati rada objedinjeni su u monografiji, objavljenoj prošle godine.

Pronađena sorta brajkovac

Tijekom posljednjih istraživanja Agronomskog fakulteta pronađena je sorta brajkovac, a sljedećih dana trebali bi stići rezultati DNK analize, koji će definitivno pokazati je li riječ o unikatnoj sorti, kao što se zasad iz više razloga pretpostavlja. Edi Maletić najavio je da će po rezultatima genetičkog testa ova sorta ući u istraživanja Agronomskog fakulteta. Dosadašnja ispitivanja ove sorte na Agronomskom fakultetu pokazala su da brajkovac ni po čemu ne zaostaje za dosad potvrđenim autohtonim sortama Kastavštine divjakom, jarbolom, mejskim belim i verdićem, te ima možda i najbolje karakteristike po udjelu šećera.

– Sad smo krenuli u gospodarsku procjenu lokalnih autohtonih sorti. Male dostupne čestice i mali vinogradi na Kastavštini nisu razlog da se napuste stare autohtone sorte jer istraživanja pokazuju da te sorte itekako imaju potencijala za dobar rezultat u proizvodnji, što se zorno vidi i danas kad otvaramo prvi kastavski pjenušac.

Autohtone sorte

Mnoge autohtone sorte posjeduju kvalitetu, samo tu kvalitetu treba na visokotehnološki način pretvoriti u dobar proizvod, a taj dobar proizvod treba potom dobro prezentirati svijetu. Takve sorte itekako mogu biti rentabilne, a svijet danas traži originalnost i autohtonost – objasnio je Edi Maletić.

Njegova suradnica prof. dr. Ana Jeromel pojasnila je proces proizvodnje pjenušavog vina od belice. U baznom vinu, čija je alkoholna fermentacija odrađena u podrumu obitelji Rubeša u Kastvu, sorta verdić sudjelovala je sa 60 posto udjela, a po 20 posto udjela imali su jarbola i divjaka. Bazno vino potom je pretočeno i prebačeno u Zagreb na Agronomski fakultet, gdje je dovršen postupak proizvodnje. Već prva ispitivanja pristiglog baznog vina pokazala su da je dobiven odličan kemijski sastav za proizvodnju pjenušca od ovih autohtonih sorti.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.