Trg 128. brigade

Privremena skulptura: Kožarićev »Stog sijena« kao simbol kulturne žetve u 2020.

Danijela Bauk

Foto Roni Brmalj

Foto Roni Brmalj

Dvije bale sijena u srcu Rijeke postavili su djelatnici MMSU-a i Čistoće u sklopu programskog pravca Doba moći Europske prijestolnice kulture uz potporu obitelji Kožarić



Dvije bale sijena u srcu Rijeke? Mnogi su jučer s čuđenjem promatrali kako djelatnici Muzeja moderne i suvremene umjetnosti uz podršku Komunalnog društva Čistoća, a sve pod budnim okom ravnatelja MMSU-a Slavena Tolja, na Trgu 128. brigade Hrvatske vojske postavljaju ni manje ni više nego – bale sijena. Početak je to realizacije privremene skulpture Ivana Kožarića, jednog od najpoznatijih hrvatskih kipara, koja se na lokaciju u samom središtu grada na Rječini postavlja u sklopu programskog pravca Doba moći Europske prijestolnice kulture uz potporu obitelji Kožarić.


Kožarićev »Stog sijena« simbolički označava početak žetve kulturnih događanja u godini kad Rijeka ponosno nosi titulu kulturne metropole Europe. Riječ je o obnovi instalacije prvi put postavljene u Dubrovniku ispred Kneževa dvora u okviru izložbe »Otok« 1996. godine, a u Rijeci se rad predstavlja kao prva u nizu umjetničkih intervencija u javnom prostoru u sklopu projekta »Izvrnuti džep«, unutar kojeg umjetnici i kustosi »preobražavaju i personaliziraju urbane lokalitete, integrirajući umjetnost u rutinu svakodnevice, s naglaskom na pitanjima gostoprimstva i tolerancije«.


– Izmješteno iz svoga prirodnog okoliša, i vremena u kojem se inače skuplja, sijeno zbijeno oko središnjeg štapa pojavljuje se kao začuđujući totem javnog prostora, kao nagovještaj ruralnog uz glavni simbol urbanosti – riječki Korzo. U karnevalskom periodu, neposredno nakon adventa, usredm, sažetost i konciznost izraza koji su upareni sa skromnim materijalom i jednostavnom formom i inače su Kožarićev recept za prijenos maksimalne vizualne i višeslojne umjetničke poruke, a budući da reakcije prolaznika čine integralni dio Kožarićevih radova, ostaje vidjeti kako će Riječani prihvatiti neobičnoga gosta, stoji u pratećem tekstu postavljanja skulpture.




»Izvrnuti džep« projekt je Muzeja moderne i suvremene umjetnosti, a koji će tijekom 2020. godine realizirati umjetničke intervencije u javnom prostoru unutar dva programska pravca Rijeke 2020 – Slatko i slano te Doba moći. Kustoski tim Izvrnutog džepa čine Kora Girin, Nataša Šuković i Slaven Tolj, te vanjski suradnici kustosi Saša Bogojev, Katerina Jovanović, Ivana Meštrov i Evelina Turković.


– Pozvani umjetnici i kustosi preobražavaju i personaliziraju urbane lokalitete, integrirajući umjetnost u rutinu svakodnevice, pažnje usmjerene materijalnim atributima prostora, a s ciljem povezivanja napuštene postindustrijske zone sa širom okolicom (Slatko i slano), odnosno senzibilizacije građanstva za mikropovijest grada (Doba moći). Poigravanjem metaforom izvrnutog džepa grebemo po slici Rijeke kao gostoljubive, multikulturalne zajednice, u trenutku kada diljem Europe dolazi do lomova praga tolerancije i gostoprimstva. Ovogodišnjim programom propitujemo materijalne i emotivne resurse gostoprimstva, a umjetnike, kustose i publiku pozivamo da prijeđu iz pozicije gosta u poziciju domaćina. Umjetničkim intervencijama pokušavamo istaknuti kako »kultura nikad nije bila branik urbanog identiteta, kako glasi uobičajeni topos, nego njegov stalni prevratnik; kultura je mogla braniti i očuvati identitet samo tako da ga je neprestance potkopavala i dovodila u pitanje«, stoji u tekstu projekta »Izvrnuti džep«.