Spašavanje povijesti

Predstavljen zbornik o djelu mons. dr. Mile Bogovića: Čovjek ostvarenih snova

Mirjana Grce

Foto Roni Brmalj

Foto Roni Brmalj

Crkveni povjesničar dr. Franjo Velčić kazao je da Bogović jest čovjek ostvarenih snova, ali i da danas ima snova, da je i u mirovini u stvaralačkom nemiru. On je čovjek dijaloga, neposredan i komunikativan



RIJEKA – Čovjek ostvarenih snova – tako se o mons. dr. Mili Bogoviću, umirovljenom biskupu gospićko-senjskom izrazio mons. dr. Ivan Devčić, riječki nadbiskup na predstavljanju zbornika o znanstvenom, svećeničkom i biskupskom djelu Mile Bogovića naslovljenom »Spašavanje povijesti«, i objavljenom u povodu 20. godišnjice njegovog biskupstva i 80. godine života.


U toj vrijednoj knjizi, kojoj su nakladnici Riječka nadbiskupija, Gospićko-senjska biskupija i Alfa, pišu 54 autora, a na njezinom predstavljanju govorili su neki od njih – uz nadbiskupa Devčića, crkveni povjesničari dr. Franjo Velčić i dr. Marko Medved te urednik zbornika Bruno Lončarić, urednik posebnih izdanja u Novom listu.


Dijalog s kulturom


Pod naslovom »Čovjek ostvarenih snova« dr. Devčić je u zborniku o dr. Bogoviću pisao istaknuvši bitne odrednice njegove osobnosti i djela koja su obilježila njegov život i rad. Izdvojio je da je Bogović već kao rektor Visoke bogoslovske škole u Rijeci bio pokretač i organizator obilježavanja i znanstvene obrade obljetnica i događaja od velikog crkvenog i nacionalnog značaja, uspostavljajući suradnju i s društvenim znanstvenim krugovima i ustanovama; da su Lika, Krbava i Kordun posebna Bogovićeva ljubav te je tome području posvetio brojne znanstvene i popularne radove, pa i potaknuo povratak biskupije u Liku.




Spomenuo je i Bogovićevu knjigu razgovora i tekstova objavljenih u raznim medijima, naslovljenu »Žao mi je naroda«, i rekao da je u taj naslov sažeo svu svoju bol i tugu zbog trpljenja hrvatskog čovjeka od Krbavske bitke 1493. godine do danas, ali i svoj protest zbog aktualnog zapostavljanja i zanemarivanja tih krajeva od vlasti.


»Iz te boli i tjeskobe za budućnost naroda na tom području, kao i hrvatskog naroda u cjelini, progovarao je i progovara i sada bez dlake na jeziku, zbog čega ga mnogi cijene, a drugi osporavaju. Ali on ne mari mnogo ni za pohvale ni za kritike nego jednostavno slijedi put za koji smatra da je ispravan. A to je put ispravnog vrednovanja naše prošlosti kako bismo bolje razumjeli sadašnjost i jasnije kročili u budućnost«, poručio je Devčić.



Sadržaj zbornika, predstavio je dr. Medved rekavši da objavljeni radovi opisuju Bogovića svećenika, povjesničara, profesora, biskupa i teologa, a da su neki od njih i znanstveni. Naglasio je Bogovićev znanstveni rad i njegov dijalog sa svijetom kulture, općenito da je Bogović čovjek dijaloga, neposredan i komunikativan. Kao i urednik Lončarić, izdvojio je u zborniku objavljen izuzetan Bogovićev autobiografski tekst »Moje čitanje naroda« i objasnio je da je nosivi dio zbornika spašavanje povijesti – da velik broj tekstova kroz nacionalnu prizmu promatra pitanje ispravljanja i popunjavanja historiografskih sudova, do sada dominantnih.


Izričaj vjere


»U ime Oca i Sina i Duha Svetoga – to je izričaj vjere Mile Bogovića, njegov život i moto njegova biskupstva«, poručio je dr. Velčić rekavši da Bogović jest čovjek ostvarenih snova, ali i čovjek koji i danas ima snova, da je i u mirovini u stvaralačkom nemiru. Spomenuo je tri njegove povijesne teme: interes za pravoslavlje u našoj zemlji i odnos katolika i pravoslavaca, interes za glagoljsku kulturu te temu povijesti kraja iz kojega potječe i uopće povijesti Riječke metropolije.


Uz to je naglasio da je Bogović bio glavni akter u mnogim važnim točkama oblikovanja crkvenog života na ovim prostorima. Lončarić je posebno govorio o Bogovićevom spašavanju povijesti, što su izdvojili i drugi predstavljači, o neophodnom spašavanju povijesti istinom. Iz toga je, rekao je Lončarić, potekla ideja o ovom zborniku, na čije je izdavanje Lončarić mons. Bogovića nagovorio. Sam biskup Bogović je rekao da je htio da knjiga bude svjedočanstvo vremena, da u njoj 54 autora intelektualca dadu svoje svjedočanstvo, sliku svoga vremena – da je i to spašavanje povijesti; i zahvalio autorima i Lončariću koji ga je nagovorio da ovaj zbornik nastane.