Osnovci nižu jedinice

Ovo je baš porazan podatak: U školama PGŽ-a lani je bilo 13 prvašića s nedovoljnim uspjehom

Ingrid Šestan Kučić

Prvi razred je težak, nije to ipak samo igra i zabava / Foto M. GRACIN

Prvi razred je težak, nije to ipak samo igra i zabava / Foto M. GRACIN

Prošlu školsku godinu u cijeloj je Hrvatskoj prvi razred s nedovoljnim općim uspjehom završilo 135 učenika. Međutim, postoji zakonska mogućnost da učenici prvih, drugih i trećih razreda prelaze u viši razred s jednom zaključenom negativnom ocjenom



RIJEKA U klupama hrvatskih škola ekspanzija je odlikaša, jer podaci Ministarstva znanosti i obrazovanja pokazuju da je gotovo svaki drugi učenik prošlu školsku godinu završio s odličnim uspjehom, a svaki peti u kategoriji je superodlikaša s prosjekom ocjena 5,0.


No, ti isti podaci pokazuju i da hrvatski osnovci nižu negativne ocjene već od prvog razreda osnovne škole, jer čak 135 hrvatskih prvašića na kraju prvog razreda imalo je opći uspjeh nedovoljan. 


Iznenađeni ravnatelji


U primorsko-goranskim osnovnim školama takvih je prvašića ove školske godine bilo 13, a po broju negativno ocijenjenih učenika prvih razreda prednjači Sisačko-moslavačka županija koja ih ima čak 23, dok primjerice Zadarska, Krapinsko-zagorska i Ličko-senjska županija nemaju prvašiće s općim uspjehom nedovoljan.




Iako je čak 84 posto primorsko-goranskih prvašića školsku godinu završilo s odličnim uspjehom, odnosno njih 2.019 su odlikaši, broj onih koji nisu uspjeli ovladati gradivom prvog razreda iznenađuje i same ravnatelje pa tako ravnatelj najveće riječke osnovne škole OŠ Srdoči, Ivan Vukić, kaže da ta škola nije nikad imala prvašića koji nije uspio završiti prvi razred.


– Negativno ocijenjeni prvašić ne znači i da se radi o ponavljaču, jer postoji zakonska mogućnost da učenici prvih, drugih i trećih razreda prelaze u viši razred s jednom zaključenom negativnom ocjenom. Osobno sam protiv negativnih ocjena u prvom razredu, jer to je »ubijanje« samopouzdanja i predstavlja na neki način predodređenost na neuspjeh. Negativna ocjena u prvom razredu stvar je prilagodbe i zrelosti učenika ili se može pak raditi o zdravstvenim problemima, pojašnjava Vukić.


Do eventualnog ponavaljanja prvog razreda, dodaje ravnateljica OŠ Gornja Vežica Bojana Matešin, može doći ukoliko učenici ne dolaze redovno na nastavu.


– Mi nismo imali takav slučaj. Do ponavaljanja razreda najčešće dolazi kad učenici ne dolaze na nastavu. Po pravilniku postoji određeni fond sati koji se mora odraditi, a ukoliko učenik izbjegava nastavu, onda slijedi razredbeni ispit, no kad se ne pojavi ni na tom ispitu, onda nam ne preostaje ništa drugo nego ponavaljanje razreda, kaže Matešin.


Problematičan hrvatski


I OŠ Pehlin ima slična iskustva, a ukoliko je neki prvašić u toj školi imao zaključenu negativnu ocjenu, kaže ravnatelj Željko Šimunić, onda je to bilo iz hrvatskog jezika koji je problematičan za pripadnike romske nacionalne manjine.


Prema podacima Ministarstva ukupno 57 primorsko-goranskih osnovaca prošlu je školsku godinu završilo s negativnim školskim uspjehom, dok ih je na razini Hrvatske 882, a najviše se »pada« peti i sedmi razred. Naime, u petom razredu negativan uspjeh ima 194 hrvatskih učenika, među kojima je 6 primorsko-goranskih petaša, dok u sedmom razredu hrvatske škole bilježe 229 ponavljača, a u Primorsko-goranskoj županiji ih je 12.