Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 7° 1n
Sutra: 7° 7° 1n
29. siječnja 2020.
Nastava tjelesnog

foto Odlični rezultati unatoč vlazi: Od 44 riječke škole, samo ih 18 ima adekvatne dvorane

Sportska dvorana Osnovne škole Turnić / Snimio Sergej DRECHSLER
Sportska dvorana Osnovne škole Turnić / Snimio Sergej DRECHSLER
Autor:
Objavljeno: 8. rujan 2018. u 8:26 2018-09-08T08:26:28+02:00

Čak 26 škola i obrazovnih ustanova nema primjerenu sportsku dvoranu i za većinu njih teško da će je ikada i imati, jer smještene su u zgradama koje nemaju mogućnost prenamjene ili širenja i nije moguće izgraditi školsku sportsku dvoranu koja bi odgovarala svim standardima

RIJEKA  Sportska dvorana veličine igrališta za badminton u kojoj se konstantno vodi borba s prokišnjavanjem i k tome je smještena na posljednjem katu zgrade jedini je prostor u kojem učenici Osnovne škole Turnić mogu realizirati nastavu tjelesne kulture kada im vremenske prilike onemogućuju boravak na otvorenom.

Niski stropovi ne dozvoljavaju bavljenje svim sportovima, a za vrijeme nastave tjelesnog pate učenici smješteni na nižim etažama, jer kako navode ravnateljica Ljiljana Kulaš Jutrović i nastavnica tjelesnog Petra Vukoša kada se u dvorani trči vibrira cijela škola.

Činjenica da je dvorana za tjelesni smještena na posljednjem katu školske zgrade čini je jedinstvenom, a pokušaja da se učenicima omogući rad u adekvatnoj dvorani u povijesti te škole bilo je u nekoliko navrata.

OŠ Turnić, Snimio Sergej DRECHSLER

 Eksperimentalni projekt

– U šest je navrata rađena projektna dokumentacija za izgradnju školske sportske dvorane, a prije šest godina bili smo najbliže rješenju međutim sve su zakočili imovinsko-pravni odnosi. Prije dvije godine dvorana je uređivana i sanirana, međutim i dalje imamo problema s prokišnjavanjem. Uloženo je više od sto tisuća kuna, a mi i dalje imamo probleme. Naime, problem su nam fasada i krov školske zgrade, a u njihovoj obnovi koči nas činjenica da smo jedna od najstarijih škola u Rijeci te je dio zgrade spomenik kulture, objašnjava ravnateljica.

Ljiljana Kulaš Jutrović, OŠ Turnić, Snimio Sergej DRECHSLER

Nije neadekvatna samo dvorana, ako se prostor površine 130 četvornih metara može tako nazvati, u istu kategoriju ulaze i svlačionice, no unatoč otežanim uvjetima rada učenici te škole, napominje ravnateljica, postižu zavidne rezultate na sportskim natjecanjima. Ta je škola jedna od tri riječke škole koja je ušla u projekt eksperimentalne reforme »Škola za život«, a kako to podrazumijeva i mogućnost nabavke nastavnih pomagala OŠ Turnić je uz informatičku opremu naručila i opremu za sportsku dvoranu. Ta se dvorana, kaže nastavnica Vukoša, koristi od jutra do mraka unatoč neadekvatnosti i neudovoljavanju standardima.

– Imamo 360 učenika i kada je ružno vrijeme svi oni prođu kroz dvoranu. Pored toga u večernjim satima dvorana se koristi za trening karatista. Do prije dvije godine radila sam u školi Kastav koja ima novu sportsku dvoranu i koja omogućuje odvijanje nastave s više stanica. Ovdje je to nemoguće. Cijelo vrijeme moram kalkulirati kako održati nastavu, a da se učenici ne ozlijede i da međusobno ne smetaju jedni drugima. Uz dobru organizaciju može se sve, ali ono što ne možemo zbog niskog stropa su razni grupni sportovi, poput odbojke i košarke, kaže Vukoša.

OŠ Turnić, Petra Vukoša, Snimio Sergej DRECHSLER

Još gora situacija

Nije OŠ Turnić jedina riječka osnovna škola s neadekvatnom sportskom dvoranom, jer od njih 25 ukupno ih 16 ima sportsku dvoranu koja udovoljava standardima, a sve ostalo samo se tako naziva. No, među riječkim srednjim školama situacija je daleko gora, jer od 19 riječkih srednjoškolskih ustanova svega njih dvije imaju sportsku dvoranu.

Riječ je o Prvoj sušačkoj hrvatskoj gimnaziji i Trgovačkoj i tekstilnoj školi. Svih ostalih 17 škola nastavu tjelesne kulture održavaju u prostorima koje nazivaju dvoranama, ali koji se teško mogu tako klasificirati.

Tako učenici čak 31 razreda Medicinske škole Rijeka za potrebe tjelesnog imaju na raspolaganju prostor koji ne doseže površinu ni od 100 četvornih metara, a o korištenju vanjskog terena ne smiju ni razmišljati zbog opasnosti od odrona kamenja.

Melita Dolić i Vlasta Lovrić Maras, medicinska škola, Snimio Sergej DRECHSLER

Privremeno je, kako bi se za ljepših dana ipak moglo udahnuti zraka, parkiralište škole pretvoreno u školsko igralište i to samo jedan dio ionako skučenog parkirališta, a nastavnice tjelesnog Melita Dolić i Vlasta Lovrić Maras kažu kako su s preseljenjem iz zgrade Sušačke gimnazije gdje je bila smještena Medicinska škola prešle s lipicanera na magarca.

Medicinska škola, Snimio Sergej DRECHSLER

U ponedjeljak otvorenje sportske školske dvorane OŠ Hreljin

U ponedjeljak, 10. rujna u 11 sati najavljeno je svečano otvorenje sportske školske dvorane Osnovne škole Hreljin, a istoga dana, od 16 do 20 sati, bit će održan u Dan otvorenih vrata za sve koji žele razgledati prostor nove sportske školske dvorane. Manifestacija svečanog otvaranja započet će na školskom trgu, govorima ravnatelja OŠ Hreljin Zorana Pavletića, bakarskog gradonačelnika Tomislava Klarića i župana Primorsko-goranske županije Zlatka Komadine, nakon čega slijedi blagoslov vlč. Marka Šarića i rezanje vrpce te ulazak u dugo očekivanu veliku dvoranu u kojoj će učenici škole održati prigodan program.
Novoizgrađena sportska dvorana Osnovne škole Hreljin ima tri etaže, bruto površine 1553 »kvadrata«. U suterenu se nalazi velika dvorana s tribinama, spremište za sprave, kabinet, ormar tribine, WC za invalide te prostorija kotlovnice. U prizemlju je uređena manja dvorana za razne manifestacije, svlačionice s kupaonicama te galerija s pogledom na veliku dvoranu. Na katu dvorane, nalaze se tri nove učionice veličine 58 »kvadrata« iz kojih možete izaći za terasu koja je hortikulturalno uređena, s koje možete uživati u prelijepom pogledu na Kvarner. U sklopu projekta, uređeno je i vanjsko igralište s tribinama i školski trg.
Kako ističu u Gradu Bakru, dvorana će omogućiti rekreaciju učenika u pravim uvjetima, jer su do sada tjelesnu nastavu  provodili u prostorijama bivšeg marendarija s improviziranim svlačionicama i bez sanitarnog čvora. Također, izgradnjom dvorane izgrađene su i dodatne tri učionice koje su školi omogućile rad u jednoj smjeni.
– Izgradnjom sportske školske dvorane ispunjava se desetljećima stara i davna želja mnoge djece i mještana Hreljina, ali i Grada Bakra. Dvorana je investicija u našu bolju, ljepšu i zdraviju budućnost. Sigurni smo da će je djeca i mještani Hreljina ispuniti životom te će postati mjestom zajedničkog druženja mnogih sportskih klubova i udruga s područja Grada Bakra i šire, ističu u Gradu Bakru.
Realizacija dugo najavljivanog i jednog od kapitalnog objekata Grada Bakra počela je u proljeće prošle godine polaganjem kamena temeljca. Nositelj investicije vrijedne 18,5 milijuna kuna s PDV-om je Grad Bakar, a Primorsko-goranska županija sufinancirala je opremanje novoizgrađene školske sportske dvorane s iznosom od milijun i pol kuna. (S. G.)

– Dok nismo dobili svoju zgradu imali smo pravu dvoranu, a sada se nastava odvija u prostoru koji ne dozvoljava bavljenje sportovima s loptom. Ovo je minimum minimuma, ali bez obzira na uvjete imamo vrlo uspješno školsko sportsko društvo što povrđuje da loši uvjeti nisu izgovor da se ne radi, slažu se profesorice.

Medicinska škola, Snimio Sergej DRECHSLER

Bez obzira na uvjete s učenicima se, kažu, jako puno radi, a ta je škola i na listi Primorsko-goranske županije za gradnju sportske dvorane koja će se smjestiti upravo na onom terenu koji se zbog odrona kamenja trenutno ne koristi.

Na tu listu izgradnje nove dvorane Prva riječka hrvatska gimnazija nikako ne može ući. Smještena u centru Rijeke prostor za izgradnju nema, a neadekvatnu dvoranu donekle kompenzira vanjsko igralište smješteno unutar školske zgrade.

Jane Sclaunich, Prva riječka hrvatska gimnazija, Snimio Sergej DRECHSLER

Kao i u dvorani OŠ Turnić i ovdje se vodi stalna bitka s vlagom, a ono što je zajedničko tim školama je i činjenica da su obje dio kurikularne reforme »Škola za život« pa je tako i Riječka gimnazija na popis potrebne opreme za provedbu eksperimentalne faze tog programa uvrstila i opremu za tjelesni. Ravnateljica Jane Sclaunich kaže kako dvorana ima površinu od 300 četvornih metara, ali je nefunkcionalna zbog svog oblika slova »L«.

Podzemne vode

– Do sada je u ovu dvoranu uložen veliki novac, ali problemi su stalno prisutni zbog podzemnih voda. Redovno se diže parket, liče se zidovi i sanacija se radi gotovo svake godine, ali nikako da se postignu zadovoljavajući uvjeti. Posebno je problematična strana uz Gimnazijske stube gdje stalno probija vlaga. Mi imamo i razredni odjel sportaša. Učenici tog razreda kada prvi put vide dvoranu prilično se neugodno iznenade, objašnjava ravnateljica.

Prva riječka hrvatska gimnazija, Snimio Sergej DRECHSLER

Zgrada koja je sagrađena prije 120 godina građena je za uvjete austro-ugarskog obrazovanja, a sportska je dvorana smještena u suterenu ostala u tom dobu. Nije to dvorana samo te škole, jer u istoj zgradi djeluje i Gimnazija Andrije Mohorovičića pa kroz dvoranu prođe tisuću učenika, a jedino zadovoljstvo su nedavno preuređeni sanitarni čvorovi i to nakon punih 50 godina. Nerijetka je situacija, dodaje nastavnica Mia Barbalić, da se nastava iz tjelesnog odvija istovremeno za učenike dva razredna odjela.

Mia Barbalić, Prva riječka hrvatska gimnazija, Snimio Sergej DRECHSLER

Bolji uvjeti izvan Rijeke

Prema podacima Grada Rijeke koji je osnivač osnovnih škola, 16 škola koje raspolažu adekvatnom sportskom dvoranom su: Brajda, Eugena Kumičića, Frana Frankovića, Gornja Vežica, Ivana Zajca, Kantrida, Kozala, Pećine, Pehlin, Podmurvice, San Nicolo, Srdoči, Škurinje, Vežica, Vladimira Gortana i Zamet, dok škole Belvedere, Dolac, Gelsi, Nikole Tesle, Trsat, Turnić te Centar za odgoj i obrazovanje koriste pomoćne dvorane u sklopu škola. U Gradu ističu da je riječ je o prostorijama koje ne udovoljava po propozicijama standardu koji je potreban da budu dvorane, no opremljene su i namjenski određene u svrhu sportskih aktivnosti. Ujedno dodaju da OŠ Centar nema dvoranu, ali koristi obližnju dvoranu Društva sportske rekreacije Sušak u Ružićevoj ulici, dok  Centar za autizam ima individualni rad s kineziologom u namjenskoj prostoriji, a dva puta tjedno odlaze organizirano s kineziologom u sportsku dvoranu na Belvederu. Također napominju da su posljednji pet godina izvršena veća ulaganja u tri dvorane i to u OŠ Vežica gdje je uloženo dva milijuna kuna, OŠ Brajda 1,1 milijun kuna te OŠ Srdoči u čiju je dvoranu uložena tri milijuna kuna.
I Primorsko-goranska županija kao osnivač srednjih škola ulaže velika sredstva u dvorane, no riječ je uglavnom o dvoranama izvan riječkog područja te pročelnica Upravnog odjela za odgoj i obrazovanje Edita Stilin ističe da bolje uvjete svakako imaju škole izvan Rijeke.
– Sve škole otoka Krka pa i područne imaju dvorane, većinom nove, kao i na Rabu, Crikvenici, Lošinju. U Rijeci postoji niz problema, od vlasništva zgrada u kojima škole djeluju pa do ostalih imovinsko-pravnih odnosa. Već godinu i pol radimo na pripremi dokumentacije za izgradnju dvorane Medicinske škole i nimalo nije lako projektirati dvoranu u centru grada. ovih smo dana dobili i pravo građenja, kaže pročelnica.

– Alternativa nam je vanjsko igralište, no kod korištenja igrališta je problem što se onda ometaju drugi učenici, jer učenici koji imaju tjelesni vani stvaraju buku, ističe Barbalić.
Ravnateljica pak dodaje kako se vodi tezom da se treba iskoristiti ono što se ima, a učenici te škole itekako dobro koriste neadekvatnu dvoranu, jer riječ je o školi koja ima najbolje sportsko društvo gimnazijalaca koji sudjeluju i na međunarodnim natjecanjima. Kao i riječki gimnazijalci i učenici Građevinsko tehničke škole sportsku dvoranu imaju u suterenu, ali riječ je o daleko manjoj dvorani, jer na raspolaganju im je svega 70 četvornih metara na kojih se malo toga može odraditi. Profesorica tjelesnog Vesna Dežulović Pucl cijeli svoj radni vijek provela je u skučenoj neadekvatnoj sportskoj dvorani u kojoj se, kaže, može odraditi malo elemenata i to u minijaturi.

Građevinska škola, Snimio Sergej DRECHSLER

Prilagođavanje uvjetima

– Radim ovdje gotovo 40 godina i nikad nisam radila u adekvatnoj dvorani, ali mogu reći da je bolje i ovakva dvorana nego nikakva, a i to smo prošli prije dosta godina kada su nam dvoranu zbog loših uvjeta zatvorili. Odrađujemo nastavu tako da se prilagođavamo uvjetima pa se nogomet igra tri na tri, a jednako tako i košarka, dok se odbojka može igrati šest na šest, tumači Dežulović Pucl.

Vesna Dežulović Pucl i Boris Petrović, Građevinska škola, Snimio Sergej DRECHSLER

Imala je ta škola plan, dodaje ravnatelj Boris Petrović, da će se prava sporstka dvorana izgraditi u neposrednoj blizini, no plan je srušilo parkiralište pauka koje je zauzelo tu lokaciju. Dodatna otegotna okolnost je i nepostojanje vanjskog igrališta pa je 360 učenika te škole osuđeno samo na tih 70 četvornih metara koje nazivaju dvoranom. Bilo je pokušaja korištenja tuđih igrališta i dvorana pa su učenici te škole kroz protekle godine putovali doslovce po cijeloj Rijeci.

– Koristili smo dvorane i igrališta na Vežici, Pećinama, od Salezijanaske klasične gimnazije, a odlazilo se i na Škurinje. Kada je igralište Delta slobodno onda koristimo njega, a pokušali smo unajmiti neke druge dvorane, no problem je nedostatak termina pa bi mogli dvoranu koristi za svega 20 posto učenika, navodi Petrović.

Zbroje li se riječke osnovnoškolske i srednjoškolske ustanove zajedno ih je čak 44, a više od pola, odnosno njih 26 nema ih primjerenu sportsku dvoranu i za većinu njih teško da će je ikada i imati, jer smještene su u zgradama koje nemaju mogućnost prenamjene ili širenja i nije moguće izgraditi školsku sportsku dvoranu koja bi odgovarala svim standardima.

školska dvorana, sportska dvorana, riječke škole,

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.


Promo
U Rijeku stiže PauzaGO: nova usluga omiljene Pauze