Foto Ivica Tomić
“Hitnjak” je poziv koji spašava živote i koji ne poznaje pogreške. Poziv je to koji ima emocionalnu dimenziju u kojoj se osjeća i bespomoćnost, i zadovoljstvo, poručila je ravnateljica Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu dr. Maja Grba Buljević
RIJEKA U prošloj su godini djelatnici bolničkih i izvanbolničkih hitnih medicinskih službi obavili milijun i pol intervencija. Pritom, više od polovice pacijenata nisu hitni slučajevi pa je jedan od izazova hitne medicine u Hrvatskoj educirati pacijente, ali i sve dionike primarne zaštite jer se jedino tako timovima hitne medicine može omogućiti promptno i kvalitetno djelovanje kada je pomoć “hitnjaka” najpotrebnija.
Ovo je samo jedna od poruka današnjeg obilježavanja Nacionalnog dana hitne medicinske službe čiji je središnji dio održan u Rijeci. Duž Korza danas su bila parkirana vozila hitne pomoći iz 21 županijskog zavoda, a dvjestotinjak “hitnjaka” iz cijele Hrvatske prisustvovalo je svečanosti u Guvernerovoj palači.
– “Hitnjak” je poziv koji spašava živote i koji ne poznaje pogreške. Poziv je to koji ima emocionalnu dimenziju u kojoj se osjeća i bespomoćnost, i zadovoljstvo. “Hitnjaci” u svom radu pokazuju odlučnost i hrabrost i sretna sam što se svakog dana trudimo biti još bolji i još kvalitetniji.
Prije deset godina Hrvatska je dobila jedinstven sustav hitne pomoći kojim je podignut standard, no i dalje nastojimo proaktivno unapređivati sustav i učiniti ga kvalitetnijim, poručila je ravnateljica Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu dr. Maja Grba Buljević koja je najavila daljnji razvoj telemedicine i helikopterske hitne službe kao i uspostave hitne službe brzim brodovima koja bi trebala pomoći otočnom stanovništvu, ali i u pomorskim nesrećama.
Povodom Nacionalnog dana hitne medicinske službe u Rijeci je danas boravio i ministar zdravstva Milan Kujundžić.
– Mi u Hrvatskoj uistinu možemo biti zadovoljni s našom hitnom službom, što ne znači da neke stvari ne moramo mijenjati. S novim Zakonom o zdravstvenoj zaštiti smo ih i mijenjali. Vjerujem da ćemo participacijom liječnika iz domova zdravlja i koncesionarima olakšati posao liječnicima u hitnoj, a na nekim lokacijama i poboljšati kvalitetu.
Novi pozitivni pomak dogodit će se povezivanjem objedinjenih bolničkih prijama sa zavodima hitne meidicinske pomoći, izjavio je Kujundžić koji je na pitanje trebaju li liječnici u hitnoj službi imati veće plaće konstatirao da je posao liječnika uvijek stresan, odgovoran i težak, posebno onih liječnika koji rade na hitnoj.
– Objektivno govoreći ti ljudi zaslužuju veće plaće. Postoje i drugi ljudi u Hrvatskoj koji zaslužuju veće plaće, ali bilo bi svakako dobro kad bi liječnci na hitnoj imali veće plaće, smatra Kujundžić.