Filip Pravica

Mladi riječki softveraš: ‘Vlak digitalne revolucije je odavno krenuo, ali Rijeka još može uskočiti u njega’

Ingrid Šestan Kučić

Foto Vedran Karuza

Foto Vedran Karuza

Riječ je o industriji koja se uz malo poticaja može lako pokrenuti, jer ne zahtijeva tako velike investicije kao neka druga industrija. Međutim, ono što u Hrvatskoj i Rijeci nedostaje je poticajno okruženje za mlade tvrtke, kaže Pravica



Riječanin s amsterdamskom adresom, Filip Pravica, prije dvije godine sudjelovao je u osnivanju splitske podružnice nizozemske tehnološke tvrtke Typeqast koja je u vrlo kratkom vremenu postala jedan od značajnih faktora osnaživanja splitske IT scene te je u manje od dvije godine postala radno mjesto stotinjak mladih informatičara. Riječ je o najbrže rastućoj software development tvrtki u Splitu, a nakon splitskog iskustva Pravica ima želju sličan uspjeh ponoviti u svom rodnom gradu. Želja mu je, kaže, ponoviti splitski uspjeh i probuditi uspavanu riječku industriju koja se treba orijentirati prema novim tehnologijama.


– Šteta je propustiti tu digitalnu revoluciju. Taj je vlak već odavno krenuo, ali u njega se još može uskočiti. U Rijeci nije prepoznato da je došlo do promjene tržišta. Industrija se promijenila, jer 60-ih i 70-ih godina prošlog stoljeća u Rijeku se doseljavalo zbog radnih mjesta. I moji su se roditelji tada doselili. Međutim, ta su radna mjesta bila u tvrtkama koje više nisu konkurentne na tržištu i propadaju ili su već propale. Danas su na svjetskom tržištu neki drugi trendovi, a to je informatika. Riječ je o industriji koja se uz malo poticaja može lako pokrenuti, jer ne zahtijeva tako velike investicije kao neka druga industrija. Međutim, ono što u Hrvatskoj i Rijeci nedostaje je poticajno okruženje za mlade tvrtke – kaže Pravica.


Preko Edinburgha do Amsterdama


Riječki softveraš u Zagrebu je završio Tehničko veleučilište, a nakon toga se u Zagrebu i zaposlio. Nakon nekoliko godina radno mjesto u banci odlučio je zamijeniti odlaskom u inozemstvo. Ta odluka, kaže, nije bila potaknuta ugroženom egzistencijom, već željom za stjecanjem novih iskustava.




– Dok sam radio u banci, supruga i ja smo odlučili otići van. To je bilo prije osam godina. Moja supruga je otišla prije mene i to u Škotsku, u Edinburgh. Ona je prva našla posao i smještaj. To je bilo ključno jer mi je omogućilo dolazak bez prethodnog zapošljavanja. Mogao sam se bolje postavilti i tražiti posao dok sam već bio u Edinburghu. Tamo sam promijenio par tvrtki, a jedan od projekata na kojem sam radio bio je za klijenta u Amsterdamu te smo nakon dvije godine preselili u Amsterdam. U taj sam grad došao na dva mjeseca, a sad je već prošlo više od šest godina. I u Amsterdamu sam promijenio nekoliko radnih mjesta, među kojima je bila i banka, a kako sam softveraš, pozicioniran između poslovanja i tehnologije, počeo sam ostvarivati kontakte u tim krugovima te sam došao u kontakt s trojicom braće. Bili su to Nizozemci koji su odlučili otvoriti tvrtku u Hrvatskoj i tu je počela priča s Typeqastom. Imali su nekoliko zemalja u opciji, ali nakon godišnjeg u Hrvatskoj odlučili su se za Split – priča Pravica.



Međunarodna IT tvrtka Typeqast nedavno je spominjana u medijima kada se pojavila priča o 30-godišnjem Balkiju, mladiću rođenom u Indiji koji je studirao i radio kao Games User Experience Researcher i Technical Analyst u jednoj tvrtki u Los Angelesu koja se bavi video igricama, a onda je prije četri godine odlučio napraviti veliki zaokret u svom životu i doći u Split. Njegova tvrtka je, naime, tu otvorila svoju podružnicu pa je želio iskoristiti priliku i vidjeti kako se živi negdje u Europi. Za Hrvatsku je čuo iz priča i povijesti koja je povezana s Indijom, zemljom u kojoj se rodio. Pogledao je slike grada, obavio nekoliko video poziva i odlučio Splitu dati priliku. Mislio je da je to kratkoročno rješenje, da će se brzo vratiti u Ameriku, ali se vrlo brzo zbližio s ljudima s kojima je radio, prihvatio splitski način života i zaključio da mu je tu život puno ugodniji nego u L.A. Onda je našao i novi posao – u tvrtki Typeques i to mu je sada dodatni razlog za ostanak. Sretan je, kaže, što može raditi s klijentima iz cijelog svijeta i s talentiranim kolegama.– Trenutno sam toliko zadovoljan svojim poslom i potporom koju imamo od vodstva firme da više ni ne razmišljam kada ću se vratiti u L.A. – kazao nam je Balki


Riječ je o kompanijama braće Weerman, gdje je Meynald preuzeo ulogu osnivača i direktora, a Filip je bio u ulozi suinvestitora i IT managera (CTO) i zadužen za formiranje splitskog ureda. Typeqast ima tvrtku kćer u Hrvatskoj i urede u Amsterdamu, Splitu i Zagrebu, a Meynardu Weermanu je Pravica bio jedina veza s Hrvatskom.


– U početku mi je to bilo čudno i pitao sam zašto baš Hrvatska, jer nije to najjeftinija destinacija za razvoj softvera. Dobio sam odgovor da im se Hrvatska sviđa, a da je Split dobro povezan s Amsterdamom za koji im je trebao razvoj softvera. Imali su nekoliko svojih kompanija za koje su im trebali softveri. Iako su radili s nizozemskim tvrtkama to im je bilo preskupo i dugo je trajao. Koristili su usluge nizozemskih softver agencija, ali ih je frustriralo to što je razvoj bio prespor zbog nedostatka radne snage i na kraju preskup. Željeli su osnovati vlastitu tvrtku, a moj zadatak je bio oformiti prvi tim s kojim će se tvrtka pokrenuti – kaže Pravica.


Riječki potencijal


Paralelno s radom u nizozemskoj banci, Pravica je radio i na osnivanju podružnice tvrtke u Splitu. Dva je mjeseca tražio stručnjake koji će postati dio tima, a među tim stručnjacima bio je i današnji direktor splitske podružnice Marko Barić koji je pomogao da se priča oko osnivanja tvrtke ubrza. U svega četiri mjeseca od njegovih prvih kontakata s braćom Weerman u Splitu je osnovan Typeqast, a nakon devet mjeseci hrvatski je tim bio dovoljno velik da pomoć Pravice više nije bila potrebna. I samo ime tvrtke, Typeqast, bio je njegov prijedlog koji se braći Weerman jako svidio i jednoglasno su ga prihvatili. Pogodnost imena je bila i ta što su internetske domene i adrese na svim bitnim servisima bile slobodne za to ime, stoga se nisu morale otkupljivati.


– Tada sam izašao iz Typeqasta i sada imam svoju konzultantsku firmu. Imam dovoljno klijenata da bih želio nešto slično pokrenuti i u Rijeci, jer jednog dana ako bih se vratio u Rijeku, želio bih da ne postoje trenutačni gospodarski problemi, da se gospodarstvo potakne. Sad sam u fazi formiranja tima. Bila bi to tvrtka koja bi povezivala poslovnu i inženjersku stranu vezano uz softvere. Ono što je u Nizozemskoj dosta veliki problem je da ljudi imaju ideje, znaju što žele napraviti, imaju investicije, ali je problem komunikacija poslovnog i tehničkog dijela. To je ono čime se konkretno ja bavim, poslovne zahtjeve pretvaram u tehničke zahtjeve i savjetujem poslovodstvo po pitanjima tehnologije, arhitekture sistema i outsourcing usluga – ističe Pravica.


Upravo u tom području u Rijeci vidi veliki potencijal, a jedan od glavnih problema prilikom osnivanja Typeqasta bilo je naći kadar. Taj problem Pravica očekuje i kod osnivanja riječke tvrtke, jer kako kaže Split je po pitanju informatike razvijeniji.


– Potrebno je ulagati u znanje. Split je po pitanju informatike razvijeniji, ali Rijeka ima bolje potencijale zbog svoje strateške pozicije. Potrebno je omogućiti ljudima da sami nešto pokrenu. Nizozemci rade sve da mlade tvrtke uspiju. Imaju smanjena porezna davanja, dok u Hrvatskoj ima dosta skrivenih poreza koji se ne vide odmah – kaže Pravica.