Kostrena

Kvaliteta zraka u Urinju ponovno je druge kategorije. A to nikako nije dobro

Barbara Čalušić

Izgradnjom postrojenja za obradu plinova i rekonstrukcijom samih peći sigurno ćemo poboljšati stanje, što nam je uostalom i cilj, kazala je Snježana Posejpal Tobijaš koja je kazala kako INA u zaštitu okoliša planira uložiti 1,2 milijarde kuna



 Na jučerašnjoj tematskoj sjednici Općinskog vijeća Kostrene koja je bila posvećena INA-i u Urinju, konkretno statusu podzemlja u Urinju, projektima koji su u tijeku i čija bi realizacija trebala smanjiti utjecaj na okoliš i projektu obrade teških ostataka, predstavnici Rafinerije nafte Rijeka ni jednom riječju nisu spomenuli da je kvaliteta zraka u Urinju ponovo druge kategorije. Na to ih je na kraju sjednice upozorio SDP-ov vijećnik i predsjednik Odbora za zaštitu okoliša Zoran Rubinić.


– Niste ni riječju spomenuli da je kvaliteta zraka u Urinju ponovo druge kategorije. Dakle, prema našim zakonima, imamo zagađen zrak, zrak druge kategorije. Mislim da je cijela ova sjednica organizirana s tim ciljem – jer znate da je zrak druge kategorije. Pratite vremenske prilike, sve činite, ali vam se ipak to desilo. Zašto nam to niste prikazali, upitao je Rubinić najavljujući da će se o tome ubuduće raspravljati na sastancima Odbora za ekologiju.



Mirelu Marunić iz Unije Kvarnera zanimalo je što koči modernizaciju Rafinerije i kada se ona zapravo može očekivati.




– U proteklih godinu dana napravljena je projektna dokumentacija i predana ministarstvu, radili smo pripremu lokacije, oslobađali prostor za izgradnju novih postrojenja. Ako je riječ o konačnoj investicijskoj odluci – 21. svibnja mi očekujemo ponude s cijenom. Na temelju tih cijena donijet ćemo naše odluke. Dakle, zasad se sve odvija prema planu, odgovorio je Supanc kojeg je Željko Linšak iz SDP-a upitao utječe li odluka Vlade o oslobođenju poreznog dugovanja na konačnu realizaciju i je li INA obavezna donijeti odluku o modernizaciji. Supanc je konstatirao da je utjecaj odluke Vlade političko pitanje i istaknuo da 21. svibnja uprava INA-e može, ali i ne mora donijeti odluku o modernizaciji.


Poznato je da je nus-proizvod obrade teških ostatka koks, a prema procjeni INA-e maksimalna proizvodnja koksa u Urinju bit će 250 tisuća tona godišnje što je ujedno i šest brodova koji bi pristajali na terminal u Urinju.



Sanacija odlagališta otpada


Iako je na sjednici bio prisutan direktor Rafinerije nafte Rijeka Errki Ranta, INA-ine planove i odgovore vijećnicima prepustio je svojim suradnicima. Tako je Snježana Posejpal Tobijaš Rubiniću odgovorila da je INA u Urinju u 2016. godini imala prvu kategorija da bi prošle godine zabilježena druga kategorija zraka.


– Radimo intenzivno na tome i kontinuirano se prati stanje na emisijskim postajama. Svi projekti koje ćemo napraviti do 2019. godine imat će sigurno utjecaja na to. Izgradnjom postrojenja za obradu plinova i rekonstrukcijom samih peći sigurno ćemo poboljšati stanje, što nam je uostalom i cilj, kazala je Posejpal Tobijaš koja je u svom izlaganju kazala kako INA u zaštitu okoliša planira uložiti 1,2 milijarde kuna, od čega je dosad uloženo oko 750 milijuna kuna. Spomenula je da je pri kraju sanacija odlagališta opasnog otpada u Šoićima, cijela površina je prekrivena s više slojeva različitih materijala, a na kraju će zasaditi autohtone biljke koje rastu na ovom području.


Projekti i dozvole


Projekt obrade teških ostataka predstavio je Darko Supanc, ponavljajući da je njegova vrijednost 400 milijuna dolara, a kapacitet 750 tisuća tona godišnje. U sklopu toga je izgradnja trafostanice i dalekovoda na Krasici.


– Pet projekata predano je ministarstvu i čekaju se građevinske dozvole, a predat će se još četiri zahtjeva. Dozvole se očekuju tijekom ljeta i u jesen, a rok za izgradnju, projekta koji povećavaju stupanj konverzije i eliminiraju lož ulje u Riječkoj rafinerije je tri godine, istaknuo je Supanc dodajući kako će 75 posto urinjske Rafinerije biti na neki način zahvaćeno projektom obrade teških ostataka.


INA iz podzemlja i podmorja iscrpi se između 800 i 1.000 kubika ugljikovodika. Prošle godine od 196 bušotina u njih 102 pronađeni su ugljikovodici. Zaštitne brane u moru imaju oko 1.750 metara, a projekt kanalizacije koji je trajao 15 godina nedavno je završen i sanirano je 16 kilometara kanalizacije.


– Poduzimamo sve aktivnosti kako ne bi došlo do onečišćenja mora koje smo imali prije dvije godine. Ovo je prevencija, a incident koji se dogodio prije dvije godine dogodio se zbog propusnosti kanalizacije, istaknula je Irena Forgić iz INA-e.