Radionice

Kako zaposliti osobe s invaliditetom? Ovi ljudi pokušavaju naći rješenje

Slavica Kleva

Foto arhiva

Foto arhiva



Bili smo među prvima koji smo davnih šezdesetih godina u okviru Brodogradilišta 3. maj formirali Centar za profesionalnu rehabilitaciju. Tu su se mladi ljudi koji su se iz tko zna kojeg razloga ozlijedili na poslu, ponovo osposobljavali za rad, dakako za lakše poslove uz odličnu logistiku u nizu stručnih radnika, radnih terapeuta, socijalnih radnika, pedagoga, psihologa…


Sve u svemu, imali smo izvrsno praktično rješenje kako invalida uključiti u rad i učiniti ga korisnim članom društvene zajednice. Danas idemo po europskim zemljama učiti od drugih i tu dolazi do apsurdne situacije, jer odgovor je da su oni od nas preuzeli model uključivanja invalida u radne procese, a koji smo iz nije ni važno kojih razloga, ugasili ili zanemarili.


I stoga je ova konferencija za novinare posvećena motiviranju i informiranju svih dionika kako bi se pokrenule sve aktivnosti koje bi u skoroj budućnosti dovele do osnivanja integrativnih i zaštitnih radionica na području Primorsko-goranske županije.




– Cilj nam je aktivnostima i informacijama educirati kako osnovati integrativne radionice u okviru Akcijskog plana za mlade u 2019. godini Grada Rijeke i Odjela gradske uprave za poduzetništvo. Partneri su nam Centar za odgoj i obrazovanje i Centar za profesionalnu rehabilitaciju, kazala je ispred Odjela za poduzetništvo Grada Rijeke Iva Ribarić.


– Kako osobe s invaliditetom zaposliti? Svaka takva osoba ima preostalu radnu sposobnost, pa uz razumnu prilagodbu poslova može ostvariti svoje temeljno pravo, raditi i zarađivati. Zaštitne radionice su ustanove gdje od ukupnog broja zaposlenih njih 51 posto su invalidne osobe, a od tog postotka još 20 posto njih mora biti na zaštitnim mjestima. Integrativna radionica je pak ona gdje je također više od 51 posto invalida zaposleno ali ne moraju imati i 20 posto sa zaštitnim mjestom.


I dok su poslodavci u Europi prepoznali potencijal zapošljavanja osoba s invaliditetom, unazad 20-ak godina kod nas postoji smjer ali nedovoljan. U našoj Županiji takva zaštitna radionica ne postoji, tek u Puli, kaže nam Ivana Lulić ispred Centra za profesionalnu rehabilitaciju. Pa zašto onda i mi ne bi imali zaštitnu radionicu i nudili osobe s invaliditetom na tržište rada, pita se Lulić.


– Ako poslodavac s više od 20 zaposlenih zaposli i jednu osobu s invaliditetom neće platiti veće namete u iznosu 30 posto od minimalne bruto plaće. Postoji i mogućnost takozvane zamjenske kvote, pa primjerice ukoliko ugostitelj ne može zaposliti osobu s invaliditetom jer nudi samo teške poslove kuhara, konobara, onda u zaštitnoj radionici može potražiti usluge šivanja stolnjaka, izrade papirnatih ubrusa, šivanja zaštitne odjeće, daleko lakše poslove, naglašava pak Ivona Šabarić Rubeša ravnateljica Centra za odgoj i obrazovanje.


– Moramo ući u tu priču jer su osobe s invaliditetom izvan tržišta rada, a na ovaj način će postati korisni dionici društva, a ne samo uživatelji socijalne pomoći. Najavivši radionicu, tribinu o integrativnoj i zaštitnoj radionici koja će okupiti stručnjake iz tog područja održat će se u srijedu u gradskoj vijećnici. Biti će održana i panel rasprava o neophodnom integrativnom zapošljavanju osoba s invaliditetom.