KASTAVSKI PRAZNIK

Izložba otvorila trodnevnu manifestaciju: Makine za grozje mlet otvorile Belu nedeju

Srđan Brajčić

Foto S. Drechsler

Foto S. Drechsler



KASTAV Izložbom »Makini za grozje mlet« koju je organizirala udruge Belica, na Kastvu je počela Bela nedeja, trodnevna kulturno-zabavna i etno-gastro manifestacija koja na Kastavštini ima više stoljeća dugu tradiciju. Naime, udruga ljubitelja vina Belica, pronašla je na Kastavštini 11 unikatnih i starih strojeva koji su se nekoć koristili za gnječenje grožđa. To je njihova 20. izložba posvećena vinu i grožđu.


Ova izložba dočarava kako se nekoć na Kastvu mljelo grožđe. Kastavski vinogradar, vinar i član Belice Arsen Jardas kaže da su djeca bila zadužena da gaze grožđe u drvenim čabrovima. No to je bio spor i mukotrpan postupak.


snimio Sergej Drechsler


snimio Sergej Drechsler





– Kako bi se olakšao taj proces, počelo se konstruirati strojeve za mljevenje grožđa, i to kako je tko mogao, odnosno kako se tko snašao. Bilo je svakakvih strojeva, ali glavna njihova značajaka bila je u tome da su napravljeni od drva. Imućnije kastavske vinarske obitelji i gospodari, kao što su Srdoč, Rubeša ili Baćić, imale su svoje strojeve već tamo prije Drugog svjetskog rata, kaže Arsen Jardas koji je na izložbu Belice donio svoju makinu proizvedenu 1955. godine.


Gnječio i plesao


Stroj je napravio njegov barba Jakov Jardas. Naprava se više ne koristi, ali je još uvijek u funkciji. Na njoj se zapravo nema što pokvariti. Može samo drvo sagnjiliti. Prve takve strojeve gradili su kastavski stolari i vještiji zanatlije.


– Makina je drvena, kao i valjci koji melju grožđe. Jedino su zupčanici željezni. U funkciji je bila do nedavno, kad smo kupili suvremenu, na struju koja k tome odvajaju peteljku, kaže Jardas koji ilustrira da su neki od izloženih primjeraka makini za grozje mlet i ove godine bili u upotrebi.


Arsen Jardas otkriva da nikada, ni kad je bio dijete nije nogama gnječio grožđe. Strojevi su već bili naveliko u upotrebi. No jako se dobro sjeća svojih obveza u čabru Oliver Grbac.– Bio sam mulac, možda u prvom ili drugom razredu, kada su me stavili u čabar, da gnječim grožđe. Sjećam se da sam istovremeno i plesao. No bio je to važan posao, jer je naša obitelj živjela od grožđa i vina. Kasnije su došle drvene makine, pa onda ove željezne koje automatski odvajaju peteljku, prisjeća se Grbac. Inače, na Kastvu je bila plodna godina. Damir Jurčić ističe da se ni njegova majka ne sjeća da priroda bila ovako blagonaklona. No kvaliteta i kvantiteta ne idu uvijek ruku pod ruku.

Susjedska mašina


– Ovogodišnje vino bit će dobro, a posve je sigurno to da ćemo ga popiti, ilustrira Jurčić čija je naprava također izložena na izložbi Makini za grozje mlet.– Mašinu je prije 55 godina napravio moj pokojni otac. To mu je zapravo bila druga koju je napravio. Prvu je posuđivao svima u selu, pa kad više nije želio da je dijeli sa susjedima, napravio je novu, samo za našu kuću. Bila je doista jedno vrijeme samo u našem domaćinstvo, ali ubrzo je i ona posuđena susjedima. To su naprosto bila takva vremena. Inače, ova mašina bila je u funkciji do prije pet, šest godina. I danas se može koristiti, ali tehnologija proizvodnje vina ide nezaustavljivo naprijed, tako da je očev stroj zastario, za muzej, priznaje Damir Jurčić. Nagrađivani vinar i član Belice Miljenko Host ističe da Bela nedeja nije samo praznik vina, nego veliki dan za cijelu Kastavštinu koji se slavi više od 500 godina. – Običaji nalažu da se cijela Kastavština okupljala za Belu nedeju na Kastvu. Naročito je važan bio Beli pondejak. Naime, Bela nedeja označavala je nekoć kalendarski kraj stare, odnosno početak nove godine. Tada su se završavali poslovi, u poljoprivredi i šumarstvu. Bela nedeja označavala je dan kada je, dakle, sve bilo obavljeno, pa se ljudi vraćali svojim kućama, podsjeća Miljenko Host.

Opširnije u tiskanom izdanju Novog lista od nedjelje, 7.10.2018.