Photo Nel Pavletić/Pixsell
Odluka o ukidanju naplate za Krčki most imala bi utjecaj na proces restrukturiranja koji se trenutačno provodi za 5,5 milijardi eura težak dug u cestovnom sektoru, pa prilikom donošenja odluke to je nešto što mora biti uzeto u obzir i o čemu će ovisiti i konačna odluka, kažu u Ministarstvu prometa
RIJEKA Nakon što je Unija Kvarnera zadnjeg dana prošle godine podnijela tužbu Ustavnom sudu, tražeći ukidanje naplate Krčkog mosta, kao jedinog takvog objekta u Hrvatskoj čiji se prelazak naplaćuje, Ministarstvu prometa uputili smo upit hoće li čekati odluku Ustavnog suda ili će eventualnom odlukom o ukidanju naplate riješiti problem i prije sudskog pravorijeka.
Unija Kvarnera i Primorsko-goranski savez, podsjećamo, još su prije godinu dana pokrenuli inicijativu za ukidanje mostarine, a Unija Kvarnera u tužbi, odnosno zahtjevu za ocjenu Ustavnosti propisa i odluka kojima se regulira naplata, obrazlaže kako se takvom praksom krši niz ustavnih odredbi koje se tiču jednakosti i slobode građana, kao i slobode poduzetništva te propisi EU-a koje je Hrvatska kao članica prihvatila i dužna ih je poštovati.
Shodno tome, Ministarstvu smo poslali navedeni upit jer je i ministar prometa Oleg Butković svojim izjavama tijekom prošle godine dao do znanja da je moguće ukidanje naplate na Krčkom mostu.
Razgovori u tijeku
U odgovoru Ministarstva navodi se kako razgovori o mogućem ukidanju mostarine još traju.
– Razgovori o odluci oko mogućeg ukidanja naplate cestarine za Krčki most još se vode s međunarodnim kreditorima. Naime, ta bi odluka imala utjecaj na proces restrukturiranja koji se trenutačno provodi za 5,5 milijardi eura težak dug u cestovnom sektoru, a koji je tijekom prošle godine uspješno reprogramiran čime su se autoceste uspjele zadržati u rukama države i građana.
Krčkim mostom godišnje prođe više od četiri milijuna vozila, u oba smjera. Službeno se broje samo vozila u dolasku na Krk, kojih je preko dva milijuna, a kako su istraživanja pokazala da ih se 99 posto vraća istim putem natrag, lako je izračunati da je ukupna brojka veća od četiri milijuna. Ljeti mostom dnevno prođe i po više od 35 tisuća vozila, dok je ukupni godišnji dnevni prosjek veći od deset tisuća, što su brojke koje najzornije pokazuju njegovu važnost ne samo za otok Krk, nego i za Cres, Lošinj i okolne manje otoke.
Dakle, prilikom donošenja odluke to je nešto što mora biti uzeto u obzir i o čemu će ovisiti i konačna odluka, stoji u odgovoru, uz podsjećanje na činjenicu da su stanovnici otoka Krka već sada oslobođeni plaćanja mostarine temeljem Zakona o otocima, kao i sve pravne osobe sa sjedištem na Krku i svim susjednim otocima, Cresu, Rabu, Lošinju, Susku. Država godišnje za tu povlasticu izdvaja oko 26 milijuna kuna i vraća ih Autocesti Rijeka – Zagreb, pod čijom koncesijom se nalazi Krčki most.
Jedini u Hrvatskoj
Ustavnu tužbu protiv naplate mostarine na Krčkom mostu tijekom siječnja podnijet će i Primorsko-goranski savez (PGS), čiji predsjednik Darijo Vasilić kaže kako je istekao rok do kojeg su očekivali odluku Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture o ukidanju naplate, odnosno ukidanje odluka kojima je Krčki most stavljen pod sustav naplate kao jedini takav objekt u Hrvatskoj čiji se prelazak naplaćuje.
– Od Vlade i resornog ministarstva još u siječnju prošle godine zatražili smo ukidanje naplate mostarine, kao i plaćanja autoceste na dionici od Rijeke do Bosiljeva za stanovnike Gorskog kotara te pomicanje naplatnih kućica na autocesti Rijeka – Rupa uz granicu sa Slovenijom. Mjesec dana kasnije ministar prometa Oleg Butković izjavio je kako su šanse za ukidanje naplate najveće upravo u slučaju Krčkog mosta, jer je on u cijelosti isplaćen.
Očekivali smo odluku o ukidanju naplate, ali kako se to nije dogodilo do kraja 2018. godine, tijekom ovoga mjeseca uputit ćemo zahtjev za ocjenu ustavnosti pravilnika i zakonskih odredbi kojima je regulirano pitanje naplate mosta, kaže Vasilić.
Vasilić kaže kako zahtjev za ocjenu ustavnosti za PGS priprema Stevan Pejnović, poznati riječki pravnik te smatra kako će Ustavnom sudu teško biti odbaciti argumente koji će biti navedeni u zahtjevu.
– Kriteriji za naplatu cestarina definirani su Pravilnikom, usklađenim s direktivama EU-a, koje jasno navode da se naplata određuje po stopi vezanoj uz troškove izgradnje, troškove održavanja i troškove same naplate. Kako troškovi održavanja mosta i naplate ukupno godišnje iznose u prosjeku deset milijuna kuna, a troškovi gradnje ne mogu biti u kalkulaciji za naplatu, jer je zadnja rata kredita za gradnju otplaćena još 1990. godine, ispada da bi maksimalna cijena naplate, ako je i bude, smjela biti dvije kune po prolasku vozila, a nikako trideset kuna, odnosno 35 kuna u turističkoj sezoni, kaže Vasilić.
Isti tretman
Prihod Krčkog mosta, po Vasilićevim riječima, iznosi oko 90 milijuna kuna godišnje. Od toga je oko 65 milijuna prihod od naplate mostarine, a država isplaćuje još 25 milijuna subvencija za besplatan prolaz vozial stanovnika Krka i s njim povezanih okolnih kvarnerskih otoka.
– Prihod od Krčkog mosta koji godišnje ostvaruje Autocesta Rijeka – Zagreb je oko 90 milijuna kuna, a troškovi održavanja i naplate, u što se ubrajaju i plaće zaposlenika, iznose oko deset milijuna. Dakle, razlika od velikih osamdeset milijuna kuna je čisti ekstraprofit ARZ-a, na uštrb svih koji dolaze na Krk i ostale povezane otoke, kao i otočnog gospodarstva, kaže Vasilić.
Predsjednik PGS-a ističe kako se na Ustavnom sudu već raspravljalo o ustavnosti naplate mostarine na Krčkom mostu, 1999. godine, tada u kontekstu naplate za otočno stanovništvo.
– Zanimljivo je da je u tadašnjem odgovoru Ministarstva prometa Ustavnom sudu istaknuto da Krčki most jest jedini objekt te vrste pod naplatom u Hrvatskoj, ali i da je u tijeku izgradnja mosta u Dubrovniku i novog Masleničkog mosta, koji će, tvrdili su tada iz Ministarstva, također biti pod naplatom. Kao što znamo, ta dva mosta su izgrađena i nisu pod naplatom. Tražimo samo jednak tretman kao i svi ostali krajevi Hrvatske, zaključuje Vasilić.
