Foto Vedran Karuza
Matko Škalamera nikad nije radio razlike među ljudima po pitanju nacionalnosti, vjere ili boje kože. On bi ruku u vatru stavio za spašavanje ljudskog života, kaže Marko Andrić
Matko Škalamera nespojiv je s nacionalnom obojenošću i bilo kakvim napadom iz nacionalnih, rasnih ili drugih sličnih pobuda, a sigurno nije ni čovjek koji bi fizički napao sedamdesetogodišnjaka, rekao nam je jučer u razgovoru Marko Andrić, dopročelnik Hrvatske gorske službe spašavanja (HGSS), stanice Rijeka i blizak prijatelj Matka Škalamere, pročelnika Područnog ureda za zaštitu i spašavanje Rijeka, kojemu je određen jednomjesečni istražni zatvor zbog sumnje u kazneno djelo prijetnje i tjelesne ozljede počinjene na osnovi nacionalne pripadnosti protiv Dobrivoja Arsića iz Viškova.
Škalameru, vrhunskog alpinista, jednog od utemeljitelja HGSS-a u Rijeci koji je sudjelovao u nebrojenim akcijama spašavanja, od Himalaje do Gorskog kotara, tereti se da je oštećenom 70-godišnjem Dobrivoju Arsiću zbog nacionalnog identiteta uputio ozbiljne prijetnje. Arsić tvrdi da ga je Škalamera nekoliko puta udario, psujući mu srpsku majku i prijeteći mu ubojstvom.
Nebrojene akcije
Andrić, ne ulazeći u detalje događaja, kaže kako je navedeno u potpunoj suprotnosti sa Škalamerinim karakterom i svime što je do sad u životu činio.
– Ja sam dijete iz takozvanog »miješanog« braka pa Matka smatram ne samo jednim od najboljih prijatelja, nego kao i mnogi od nas u Gorskoj službi spašavanja, jednim od najvećih uzora i čovjekom koji bi ruku u vatru stavio za spašavanje bilo kojeg ljudskog života. Matko Škalamera sigurno nije osoba koja bi bilo koga napala iz nacionalnih, rasnih, vjerskih ili bilo kojih sličnih razloga, kaže Andrić.
O liku i djelu Matka Škalamere, dodaje, najbolje govore nebrojene akcije spašavanja u kojima je na razne načine sudjelovao.
– On je jedna od ključnih osoba u razvoju GSS-a u Rijeci, u čijem radu sudjeluje od 1995. godine, kada je imao osamnaest godina i koji je uvelike pomogao oformiti svojim nesebičnim zalaganjem i radom. Od tada do danas, u prosjeku smo imali po sedamdeset akcija spašavanja, a Matko je sudjelovao u barem pedeset akcija godišnje, tako da iza sebe ima više od tisuću akcija spašavanja u kojima je aktivno sudjelovao. Riječ je ne samo o obiteljskom čovjeku, nego i vrhunskom sportašu, alpinistu, koji je savladao neke od najtežih uspona u Alpama i na Himalaji. Prvenstveno je riječ o čovjeku, o čijem karakteru možda najbolje svjedoči podatak da je prilikom uspona na vrh Lhotse na Himalaji, visok 8.500 metara, svega stotinu metara prije cilja odustao od uspona kako bi spasio slovenskog alpinista koji je imao snježno sljepilo i odveo ga u sigurnost. O takvom čovjeku govorimo, koji nikad, u niti jednoj akciji spašavanja, nije postavljao pitanje koga i koje nacionalnosti se spašava, nego davao sve od sebe da se ugrožene osobe spase. Ni u privatnom životu nikad nije radio razlike među ljudima po pitanju nacionalnosti, vjere ili boje kože, kaže Andrić.
Poznat i cijenjen
Osim po svom radu u GSS-u i službama zaštite i spašavanja, Škalamera je, ističe Andrić, iznimno poznat i cijenjen po svom radu s potražnim psima, specijaliziranim za traganje i spašavanje ljudi nestalih u ruševinama, u divljini ili u prirodnim katastrofama, poput lavina ili potresa.
– Sa svojim psima Matko je zaista iznimno cijenjen u široj zajednici vodiča potražnih pasa. Sa svojim je psima, zahvaljujući godinama predanog i upornog rada, položio najzahtjevnije ispite na europskoj razini te sudjelovao u brojnim uspješnim akcijama potrage za nestalim ili ozlijeđenim osobama, često na vrlo nepristupačnim terenima. Među vodičima potražnih pasa s područja Hrvatske, Slovenije, Austrije, Italije i okolnih zemalja uživa izniman ugled. No, čak i ako zanemarimo sve te ativnosti i akcije, u stvari čitav njegov život koji je posvetio spašavanju života drugih ljudi, uvijek nesebično, ponekad i po cijenu ugrožavanja vlastitog, Matko Škalamera sigurno nikada nije postavljao pitanje koje je netko nacionalnosti, vjere, boje kože ili bilo što slično, kaže Andrić.
Smeta mu, zaključuje, što je u medijima slučaj prikazan jednostrano.
– Najviše boli način na koji je sve prezentirano u medijima. Ugrožena je čast, životni poziv i dostojanstvo jednog velikog čovjeka, zaključuje Andrić.
