Crna jama

Direktor Fonda za zaštitu okoliša o Sovjaku: ‘Inzistirat ćemo na najvišim standardima zaštite’

Andrej Petrak

Sve je obavljeno transparentno, konstantno se komuniciralo s načelnicom i njenim suradnicima. Međutim, neprihvatljivo je da u trenutku kad projekt treba započeti, odnosno kad ga trebamo predati na poziv za EU sufinanciranje, da se kalkulira s novim tehničko-tehnološkim rješenjima. Neprihvatljivo je da pojedinci iz ekoudruga traže da se cijeli prostor jame natkrije kupolom, a da načelnica taktizira hoće li potpisati ugovor o pravu građenja za projekt koji je već prihvatila



Nakon što je Općinsko vijeće Viškova jednoglasno odbilo potpisati Ugovor o pravu građenja za sanaciju Sovjaka s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, bez da se osiguraju svi uvjeti za zaštitu života i zdravlja stanovnika, direktor Fonda Dubravko Ponoš ističe da im je u ovom zahtjevnom višegodišnjem projektu na prvom mjestu upravo sigurnost stanovništva. Čitav projekt sanacije jame Sovjak, jedne od crnih točaka velikog onečišćenja trebao bi potrajati najmanje pet godina, a stajat će pedesetak milijuna eura, od čega 85 posto osigurava Europska unija, a ostatak hrvatska strana, odnosno već spomenuti državni Fond. Natječaj za izbor izvođača sanacije raspisan je 5. travnja, a otvoren je mjesec dana. U crnu jamu Sovjak do 1990. godine deponirano je 150.000 kubičnih metara industrijskog otpada iz tadašnje snažne riječke industrije, a danas u krugu od 500 metara od ove crne točke živi dvije tisuće stanovnika.


– Budite sigurni, inzistirat ćemo na najvišim standardima kad su u pitanju mjere zaštite života i zdravlja ljudi, ističe Dubravko Ponoš.


Nakon što se čini da je sanacija Sovjaka trenutno zapela u »slijepoj ulici« Ponoš objašnjava kako je došavši na čelo Fonda prošle godine naslijedio projekt, koji je, kaže, s obzirom koliko dugo i studiozno se na njemu radi, trebao s radovima započeti još prije dvije godine.




– Na žalost, čini se da je bivša postava Ministarstva zaštite okoliša taj projekt stavila na čekanje jer se nisu htjeli zamjerati čelnicima Kriznog eko stožera koji su tada bili i dio vladajuće Mostove većine. Usporavanje projekta pravdalo se njegovom ponovnom revizijom, razmatranjem drukčijih tehničko-tehnoloških rješenja sanacije, rekao bih kupovalo se vrijeme i nije se radilo ništa, smatra Ponoš.


Odabrano rješenje


Osvrćući se na prigovore viškovskih vijećnika kako projektom nisu predviđene dostatne mjere zaštite za okolno stanovništvo, direktor Fonda napominje da je još 2013. godine, dakle prije skoro pet godina, to isto Općinsko vijeće odobrilo predloženi model sanacije.


– Prihvaćeni model sanacije podrazumijeva vađenje plutajućih ugljikovodika i katrana te njihov prijevoz i spaljivanje izvan Hrvatske. Kako sam upoznat bila su prezentirana tri sanacijska rješenja, a upravo je ovo odabrano jer se za njega zalagalo i lokalno stanovništvo. Bilo kakvo vađenje materijala iz jame, njegovo spaljivanje ili solidifikacija na lokaciji stanovništvu je bilo krajnje neprihvatljivo, mada su i ta rješenja stručnjaci ocijenili kao prihvatljivim modelima. No, upravo respektirajući kako želje čelnika Općine, ali i ljudi koji tamo žive, odabralo se rješenje koje je trebalo svima odgovarati. Prema odabranom rješenju, a sve sukladno važećim zakonskim propisima, napravljena je sva potrebna popratna dokumentacija, odobrena Studija utjecaja na okoliš, dobivena lokacijska dozvola, uvažena je većina komentara u pogledu dodatnih mjera zaštite, predviđeno je postavljanje dodatne postaje za mjerenje kakvoće zraka, mogućnost privremenog iseljavanja stanovništva – ukratko želimo osigurati najviše sigurnosne standarde. Sve ovo je obavljeno transparentno, konstantno se komuniciralo s načelnicom i njenim suradnicima. Međutim, neprihvatljivo je da u trenutku kad projekt treba započeti, odnosno kad ga trebamo predati na poziv za EU sufinanciranje, da se kalkulira s novim tehničko-tehnološkim rješenjima. Neprihvatljivo je da pojedinci iz eko udruga traže da se cijeli prostor jame natkrije kupolom, a da načelnica taktizira hoće li potpisati ugovor o pravu građenja za projekt koji je već prihvatila i s kojim je u detalje upoznata, objašnjava direktor Fonda.



Direktor Fonda Dubravko Ponoš ističe da se previše daleko otišlo s projektom da bi se mogao mijenjati odabrani model sanacije.


– To bi značilo da ne poštujemo procedure, ne uvažavamo mišljenje struke, a podsjetio bih da su na izradi dokumentacije i projektnih rješenja radili kako naši tako i strani stručnjaci s bogatim iskustvom i odličnim referencama, a sve u skladu s najvišim svjetskim standardima kad su u pitanju ovako zahtjevni projekti. Da tome nije tako, ne bismo bili dobili EU sredstva i za pripremu dokumentacije, jer EU inzistira da u sve korake bude uključena i zainteresirana javnost. Odlaganje, odnosno daljnje prolongiranje značilo bi da smo sav višegodišnji trud, energiju pa i novac uložen u projekt »bacili u vjetar«. Značilo bi to da smo i kao država neozbiljni jer preko noći mijenjamo mišljenje i odbacujemo mogućnost dobivanja milijunskih sredstava iz EU fondova. Dođe li do toga, nećemo u sljedećem Operativnom programu moći ponovno tražiti sredstva za ovaj projekt. Mi smo otvoreni za sve razgovore i spremni smo uvažiti sve razumne i izvedive prijedloge u sklopu sanacijskog rješenja koji je prihvatila i Općina. Prihvatljiva su mi i nastojanja ekoloških aktivista koja idu u smjeru transparentnog i pravovremenog informiranja javnosti, no što se tiče njihovih prijedloga koji zadiru u tehničko-tehnološka rješenja, trebamo prihvatiti relevantno mišljenje struke u pogledu načina na koji se sanacija treba provesti. Rješenja koja nisu tehnički niti financijski izvediva nisu niti prihvatljiva za EU financiranje koje pokriva 85 posto investicije, rekao je Ponoš.



Kuće uz rub jame


Unatoč svemu, ne može se pobjeći od činjenice da je stanovništvo Viškova zabrinuto kako bi sanacijski radovi mogli utjecati na kvalitetu života u svom susjedstvu. Dubravku Ponošu jasno je da okolno stanovništvo, a nekima su kuće sagrađene samo dvadesetak metara od ruba jame, itekako već sad osjeća posljedice suživota s potencijalnom ekološkom bombom.


– Život tih ljudi tamo nije niti ugodan, a kamoli siguran. Možete li uopće zamisliti kakva ekološka katastrofa bi se tamo dogodila u slučaju požara. S obzirom na sadržaj koji je tu odlagan, veličinu zahvata, iskopavanje i odvoz kontaminiranog sadržaja sigurno je da za vrijeme radova život lokalnog stanovništva neće komforan. No, na žalost to je nešto na što oni moraju biti spremni. Ne postoji čarobni štapić koji će preko noći riješiti problem koji je tu godinama prisutan. No, učinit ćemo sve kako operativno tako i financijski da mjere zaštite stanovništva tijekom izvođenja radova budu na najvišem mogućem nivou, obećaje Ponoš.


Uz ostale mjere, predviđena je i mogućnost iseljavanja stanovništva za vrijeme najzahtjevnijih radova. Sve mjere, najavljuje Ponoš, bit će dodatno razrađene i kroz natječaj za izvođenje radova.


– U izradu svih tendera involvirat ćemo i predstavnike Općine. Stanovništvo će tijekom radova konstantno, na dnevnoj bazi, biti informirano o kakvoći zraka, tijeku izvođenja radova i svim pojedinostima projekta. Tome ćemo posvetiti veliku pažnju jer smo svjesni da se ovaj projekt ne može ostvariti bez međusobnog razumijevanja i partnerstva s lokalnom zajednicom, objašnjava Dubravko Ponoš.


Jedinstvena prilika


Što se tiče prigovora općinskih vijećnika da se s viškovskom stranom nije dovoljno komuniciralo, Ponoš kaže da je cijeli postupak pripreme projekta bio transparentan, a da su načelnica i suradnici od samog početka uključeni u projekt, što se može vidjeti iz cjelokupnog spisa predmeta.


– Održani su brojni sastanci, nekoliko tribina za javnost jer smo željeli cjelokupno stanovništvo informirati o načinu i tijeku sanacije. I s ugovorom o pravu građenja je Općina već mjesecima upoznata, no krajnje je neozbiljno da se na njega do prošlotjedne sjednice nisu uopće očitovali. Svi mi koji smo involvirani u ovaj projekt trebamo biti odgovorni donosioci odluka i stajati iza tih odluka. Načelnica, ali i općinski vijećnici trebaju shvatiti da je ovo jedinstvena prilika kojom se rješava sanacija opasnog otpada na teritoriju općine koju ona vodi. Fond je spreman, uz EU sufinanciranje od 85 posto osigurati 15 posto nacionalnih sredstava za što smo dobili i suglasnost Vlade RH. A ne zaboravimo da se cijela investicija procjenjuje na 50 milijuna eura! Hoćemo li imati više prilike dobiti ta sredstva? Zato smatram da je neodgovorno stanovništvu uskratiti priliku da se riješi ekološke bombe u susjedstvu, a sve zbog nespremnosti da se zauzme čvrst stav i preuzme odgovornost. Jasno mi je da za sanacije opasnog otpada osim one »ne u mom dvorištu«, vrijedi i ona »ne u mom mandatu«, no ovo je prevažan projekt da bi se njime politički kalkuliralo, zaključuje Dubravko Ponoš.