Darko Sertić: Broj obrtnika u deset godina pao za više od tisuću

Snimio Ivica TOMIĆ

U prošlosti smo bili često svjedoci kako se ulažu napori da se spasi tvrtka od, primjerice, 1.000 zaposlenih. A ovdje govorimo o tisuću obrta koji su u tišini »odumrli«, a svaki ima u prosjeku 1,5 zaposlenih

Darko Sertić novi je predsjednik Udruženja obrtnika Rijeka. Na toj je funkciji zamijenio dosadašnjeg predsjednika u dva mandata Zvonka Jurkovića.

Sertić je tako došao na čelo obrtničkog udružena koje osim samog grada Rijeke obuhvaća i gradove Bakar i Kraljevicu te općine Čavle i Kostrenu. Na ovom je području registrirano 2.726 obrtnika, od čega 2.262 u gradu Rijeci.

Po djelatnostima prednjači takozvana uslužna djelatnost koja obuhvaća čitav spektar djelatnosti, a Udruženje čini osam cehova – Ceh proizvodnog obrta, Ceh uslužnog obrta i obrta za intelektualne usluge gospodarskog karaktera, Ceh frizera, kozmetičara i pedikera, Ceh ugostitelja i turističkih djelatnika, Ceh trgovine, Ceh prijevoznika, Ceh građevinara i Ceh autotaksista.

   Sertić, i sam obrtnik, od 1990. vodi ugostiteljsko-trgovački obrt s trenutno sedam zaposlenih. U Udruženju je bio predsjednik Ceha trgovine, a u prošlom je mandatu bio potpredsjednik samog Udruženja.

S novim smo predsjednikom riječkog Udruženja obrtnika stoga razgovarali o tome koji će biti naglasci u njegovu radu kao i o tome kakva je uopće situacija s obrtništvom s obzirom na trend gašenja obrta uslijed višegodišnje ekonomske krize.   

Kupovna moć

Koliko je ekonomska kriza smanjila broj obrta?

   – Protekle godine broj obrta nije puno pao, dok se u proteklih desetak godina na našem području broj obrta smanjio ukupno čak za više od tisuću. Ne smije se zanemariti činjenica da je dio registriranih obrta u blokadi što je također jedna od negativnih posljedica krize.

   U prošloj godini, dakle, pad je bio nešto manji nego proteklih godina, no negativni trendovi su i dalje tu. Koje djelatnosti su najviše stradale u 2014.?

   – U prošloj godini je najviše pogođen Ceh ugostitelja i turističkih djelatnika s padom od gotovo 9 posto, odnosno 27 obrta manje nego godinu ranije. Tu je i Ceh autotaksistas padom od oko 10 posto, a koji je u proteklih nekoliko godina obično bilježio rast. Kao i Ceh autotakstista, tako je i Ceh prijevoznika u 2013. bilježio rast, dok je lani broj obrta te struke pao za 3,5 posto. Tendenciju opadanja nastavlja i Ceh proizvodnog obrta koji je u 2014. iznosio oko 4 posto. Ceh trgovine je imao pad broja obrta od 4,2 posto, a Ceh građevinara od 2,13 posto. Ceh uslužnog obrta i obrta za intelektualne usluge gospodarskog karaktera, koji je do sada bilježio pad, u 2014. je zabilježio rast broja obrta od 1,69 posto, dok je Ceh frizera, kozmetičara i pedikera imao povećanje broja obrta od gotovo sedam posto.   

Stručna pomoć

Koji su osnovni problemi obrtnika?

   – Najveći broj obrta vezan je uz pružanje usluga, a usluge najviše ovise o kupovnoj moći ljudi. I to je najveći problem. Ujedno, mnogi su obrti vezani uz rad velikih poduzeća za koja rade kao kooperanti, što je u Rijeci i okolici posebno izraženo kod brodogradnje, pa je logično da, ukoliko veliki slabo posluju, isto se preslikava i na male poduzetnike, odnosno obrte. Isto tako, proteklih godina prema malima se »igralo« dosta grubo, odnosno veliki su imali puno bolji tretman u odnosu na male poduzetnike, što ne znači da su obrtnici protiv reda i discipline. Naprotiv. Međutim, i s određenim »mekšim« pristupom kroz određeno vrijeme se moglo sačuvati barem dio ovih zatvorenih obrta. A samim time i radnih mjesta.

   Kako vidite ulogu Udruženja obrtnika u mijenjanju takve situacije?

   – Mi pokušavamo djelovati kao servis našim obrtnicima. U prosjeku obrti imaju jednog i pol zaposlenog i ti ljudi nisu u mogućnosti pratiti zakonske promjene, propise i slično, za razliku od velikih poduzetnika koji za to imaju stručne službe. Mi u Udruženju stoga obrtnicima pokušavamo olakšati poslovanje. Problem je što još uvijek mnogo obrtnika ne komunicira dovoljno s Udruženjem unatoč brojnim koristima koje ovdje mogu ostvariti. Stoga apeliram na sve obrtnike, koji to još nisu učinili, da u Udruženje dostave svoje podatke, a posebice e-mail adresu, budući da se u današnje vrijeme, zbog brzine, većina komunikacije s članstvom odvija upravo putem elektroničke pošte. Adresa na koju se obrtnici mogu javiti je [email protected]. Osim toga, informacije i novosti se svakodnevno objavljuju na mrežnim stranicama Udruženja www.obrtnici-rijeka.hr, kao i na facebook stranici Udruženja.

   O kojim se konkretno koristima radi?

   – Onima koji tek kreću u obrtničke vode nudimo stručnu pomoć pri otvaranju obrta, a postojećim obrtnicima savjetovanje u vezi poslovanja, informiranje o zakonskim promjenama i ostalim novostima vezanim za poslovanje, besplatne ili sufinancirane edukacije, sufinancirane posjete stručnim sajmovima i ostalo. Zbilja nas žalosti da obrtnici ne koriste neke od mogućnosti, vjerujem i stoga što ni ne znaju da su im dostupne. Lani smo, primjerice, organizirali osposobljavanje iz prve pomoći i zaštite na radu, što je zakonska obveza za obrtnike. Udruženje u startu postiže bolju cijenu kod pružatelja usluga osposobljavanja s obzirom na broj polaznika, a dodatno sufinancira pedeset posto iznosa pa tako osposobljavanje u konačnici za obrtnika bude i do 80 posto jeftinije. Osposobljavanje je tako prošlo nekoliko stotina naših obrtnika i njihovih zaposlenika. Isto tako namjeravamo uspostaviti suradnju s odvjetnikom koji bi obrtnicima davao besplatne pravne savjete.   

Prošle je godine velik problem bilo pitanje zakupnina za obrtnike koji nisu u sustavu PDV-a i kojima se na kraju ipak djelomično izašlo ususret. Hoće li to i ove godine biti problem?    – Prošle godine je zakupnina smanjena za 10 posto za obrtnike koji nisu u sustavu PDV-a. Međutim, svake godine obrtnici dobiju rješenja po kojima se registrira jesu li u sustavu PDV-a ili ne, tako da smo se obratili Gradu s molbom da se ta mjera produži i na ovu godinu, ali i da se zakupnine smanje za 25 posto, dakle za puni iznos PDV-a. Isto tako, iz Udruženja je još lani krenula inicijativa da se obrtnicima općenito izađe ususret određenim smanjenjem najamnina. Činjenica je da lokalne samouprave, koje izlaze ususret obrtnicima, imaju od toga koristi. Obrtnik svojoj zajednici najviše pomaže ako napravi nešto sam za sebe jer to znači da plaća poreze, može otvoriti i dodatna radna mjesta, a samim time se pokreće i taj lanac potrošnje. Šteta je što nam je država toliko centralizirana te da lokalnim samoupravama ne ostaje više novca jer bi time bile zainteresiranije da jače podupiru poslovne subjekte na svom području. Da li bi se Gradu isplatilo da najamnine smanji za pet ili deset posto, ali da mu se to vrati na neki drugi način, putem zapošljavanja, poreza? Vjerujem da bi, što pokazuju i iskustva jedinica lokalne samouprave koje su to već i učinile.

Članske kartice

Također smo u pregovorima s distributerima električne energije, mobilnim operaterima, distributerima goriva, osiguravajućim kućama i mnogim drugim poduzećima kako bismo postigli povoljnije uvjete za naše članove. Tako će članovi Udruženja, uz predočenje neke vrste članske kartice, ostvarivati određene pogodnosti poput popusta i slično. Isto tako, svakako planiramo raditi na jačanju rada cehova jer ljudi koji se bave istim ili sličnim poslom, najbolje znaju probleme pojedine djelatnosti i samim time mogu se organizirati u smislu edukacije i slično. Podržavamo i udruživanje, s time da pri Udruženju već funkcioniraju četiri udruge. To su Hrvatska udruga fasadera i krovara, Udruga trgovaca 051, Udruga umirovljenika obrtnika Rijeka i udruga Humanitarni obrtnički prsten.   

   Što je sa suradnjom s lokalnim samoupravama?

   – Želja nam je da nas se percipira kao partnera. Ako ovo Udruženje okuplja oko 2.700 obrta, koji u prosjeku zapošljavaju 1,5 zaposlenih, možemo reći da smo kao tvrtka od 5 do 6.000 ljudi. U prošlosti smo bili često svjedoci kako se ulažu napori da se spasi tvrtka od, primjerice, 1.000 zaposlenih. A ovdje govorimo o tisuću obrta koji su u tišini »odumrli«. Dakle, otvoreni smo za suradnju i želimo biti partner s kojim će lokalne samouprave surađivati i kojeg će uvažavati. Jer, ne treba zaboraviti da su obrtnici ljudi koji su se samozaposlili, a i obitelji obrtnika su ovisne o obrtu. Kao i da za poslovanje odgovaraju gotovo cijelom svojom imovinom. U tom se smislu, puno više očekivalo od novog Zakona o obrtu, koji je neke stvari riješio, međutim nije riješio gotovo ništa. Što se tiče suradnje s lokalnim samoupravama, uz ostalo, drago mi je da mogu reći kako su naši taksisti u pregovorima s Gradom Rijeka oko novih taksi stajališta i broja dozvola što je primjer dobre suradnje.