Šef Liste za Rijeku

Danko Švorinić: Čordaševu je Ivona Milinović politička mentorica, zato mu se i dogodio onakav epilog

Damir Cupać

Foto Vedran Karuza

Foto Vedran Karuza

On iznosi njezine stavove. I dok je bio predsjednik Gradskog vijeća, više je slušao savjete kolegice Milinović nego nas koji smo ga predložili na tu funkciju. To mu je bila pogreška koja je rezultirala epilogom kakav je bio



Nakon što je Klub Liste za Rijeku osigurao tri presudna glasa u gradskom parlamentu za odluku o kreditu za obnovu Palače šećerane i broda »Galeb«, predsjednik Liste za Rijeku Danko Švorinić, zajedno s kolegama Predragom Miletićem i Zvonimirom Peranićem, postao je najnapadanija riječka politička osoba.


Ti napadi bili su na razini političke regularnosti na samoj sjednici Gradskoga vijeća, a nakon što je ona završena, samo su ojačali i vrlo često prešli granicu dobrog ukusa. A je li prijeđena crta zakonitosti, trebala bi pokazati istraga državnog odvjetništva koje analizira ono što se događalo na društvenim mrežema.


Kako je biti najnapadaniji čovjek na riječkoj političkoj sceni?




– Napadi stižu isključivo iz određenih političkih opcija, točnije iz HDZ-a i Akcije mladih, a mi nismo s njima koalicijski izašli na izbore i zbog toga nemamo obvezu stati iza njihovog totalnog rata prema Gradu Rijeci i projektu Europske prijestolnice kulture.


Na kraju krajeva, nije ovo ništa novo, budući da smo isto proživljavali i prije godinu dana, kad je glasovima Liste za Rijeku zatvorena financijska konstrukcija izgradnje Dječje kuće i nove zgrade Gradske knjižnice u prostoru bivšega »Benčića«.


Naglašavam da je to prošlo kroz ušicu igle i da mi nismo to podržali, ta dva projekta ne bismo imali u poodmakloj fazi. A riječ je o projektima koji su obveza Grada Rijeke u sklopu EPK. Što bi bilo da je bilo prema onom što su tražili HDZ i Akcija mladih? Podsjećam da su i jedni i drugi podržali projekt EPK, a sada, četiri mjeseca prije nego što će Rijeka biti domaćin, glasuju protiv realizacije kapitalnih projekata.


Neutemeljene optužbe


Kako reagirate na optužbe da ste se vi osobno, a i Lista za Rijeku, prodali?


– Takve optužbe su u potpunosti neutemeljene i bez argumenata. Mi smo na izbore izašli samostalno. Uoči izbora smo vodili razgovore o suradnji sa SDP-ovom koalicijom, ali nismo pristali na to jer smo smatrali da imamo veću podršku građana nego što nam se vrednovalo u pregovorima.



Naš glavni motiv je realizirati što više naših programa. Na internetskoj stranici Liste za Rijeku i dalje stoji popis ciljeva i svatko može pogledati što je do sada realizirano. Prema broju onoga što je do sada napravljeno, svjetski smo rekorderi po ostvarenom, budući da nismo u formalnoj koaliciji s izvršnom vlašću i sa SDP-ovim blokom.


Jeste li vi osobno ili netko vama privatno blizak, odnosno netko iz vodstva Liste za Rijeku, dobili bilo kakvu funkciju vezano za gradske tvrtke ili mjesto u gradskoj upravi?


– Apsolutno niti jedna funkcija koju imenuje izvršna vlast, odnosno gradonačelnik Vojko Obersnel, nije pripala meni ili nekome u vodstvu Liste za Rijeku. Nekoliko naših ljudi radi na projektima od zajedničkog interesa koji su dogovoreni prilikom prihvaćanja prošlogodišnjeg proračuna.


Jedan od primjera je naš program za poticanje darovite djece na kojem rade i Zvonimir Peranić i dr. sc. Jasna Arrigoni kao naši stručni ljudi za područje obrazovanja. Vrlo brzo će javnosti biti predstavljeno do kuda smo došli s tim projektom. Dakle, na toj razini surađujemo s Gradom Rijekom, ali što se tiče profesionalnih zaposlenja u gradskoj upravi, to se nije dogodilo.


Podrška kreditu


Zašto ste na kraju ipak prihvatili kredit od 44 milijuna kuna za obnovu Palače šećerane i za obnovu broda »Galeb«?


– Ajmo vratiti priču na početak. Iz prve nismo podržali taj kredit jer nije bilo natječaja, nije bilo ponuđača, nismo znali o kojem je iznosu riječ i je li za njega zatvorena financijska konstrukcija. Kada je sve bilo poznato, bili smo spremni podržati projekt. Od 44 milijuna kuna, 27 milijuna kuna ide za Šećeranu, ostalo za »Galeb«.


Drugi motiv da glasujemo za je izbjegavanje niza negativnih efekata do kojih bi došlo bez kredita. Izgubili bi 69 milijuna kuna iz europskih fondova, morali bi vraćati već povučena sredstva, a ugrozila bi se i obnova Šećerane.


Oni koji su bili protiv kredita, nisu u javnosti jasno rekli da bi taj projekt, da nije prihvaćen kredit, jednako koštao, ali bismo imali samo jedan projekt u realizaciji, a ne dva. A »Galeb« bi ostao ruzina na mrtvom vezu koju bi i dalje plaćali.


S jedne strane, jasna je pozicija HDZ-a kada je riječ o ovoj temi. Ali kako komentirate radikalnu platformu Akcije mladih?


– Oni su se dosta oslonili na HDZ u ovom mandatu Gradskoga vijeća. Vidljivo je da je politička mentorica predsjedniku Kluba Akcije mladih Tihomiru Čordaševu HDZ-ova vijećnica Ivona Milinović. A riječ je o najekstremnijoj vijećnici.


Šećerana kao motiv


Što mislite pod tim – politička mentorica?


– On iznosi njezine stavove. I dok je bio predsjednik Gradskog vijeća, više je slušao savjete kolegice Milinović nego nas koji smo ga predložili na tu funkciju. To mu je bila pogreška koja je rezultirala epilogom kakav je bio.


Protestne opcije koje su se na prošlim izborima naslonile na Živi zid, a sada se oslanjaju na novu protestnu opciju Mislava Kolakušića, nemaju programe. To je bilo vidljivo nakon izbora kada smo inzistirali da u okviru Srednjega bloka svatko iznese programske točke. Mi smo to imali unaprijed razrađeno u detalje, ali ostatak ekipe nije. Kada nemate program, jedina politika je opstrukcija druge politike. To je destruktivno i u konačnici ne donosi nikakve rezultate.


Pojedini vijećnici ocijenili su da ste izdali vaše biračko tijelo. Je li to točno?


– Mi funkcioniramo kroz Predsjedništvo i Savjet stranke. Odluka je prihvaćena na Predsjedništvu jednoglasno i nikakvih disonantnih tonova nije bilo. Pozivi na linč na društvenim mrežama i verbalna kanalizacija rezultat je aktivnosti jedne desničarske društvene mreže na kojoj nema naših birača.



Osobno nisam sreo ni jednog našega birača koji je protestirao zbog naše odluke. Pitanje »Galeba« nije prvotna sfera interesa naših birača, nama je bitna Palača šećerane i ona je bila jedan od glavnih motiva zašto smo to podržali.


Nikakvih problema nema, dapače, jednu provjeru smo prošli nakon što smo podržali zatvaranje financijske konstrukcije za Dječju kuću i novu Gradsku knjižnicu i na kraju dobili dvoznamenkaste rezultate na mjesnim izborima te postali treća politička opcija u gradu. Građani su prepoznali odgovornu politiku, ne gledamo od kuda dobri prijedlozi dolaze, već gledamo interes grada.


Uzlazna suradnja sa SDP-om


Razmišljate li o formaliziranju suradnje sa SDP-ovom koalicijom?


– U ovom trenutku suradnja ide uzlaznim smjerom jer je dogovoreno nekoliko projekata od zajedničkog interesa. Vjerujem da će druga polovica mandata biti dosta mirnija. Pred nama je 2020. godina, što je generacijska prilika i mislimo da političke tenzije treba malo smiriti da projekt EPK prođe što bolje.


Kao stranka smo zadovoljni onim što je do sada odrađeno od početka suradnje, točnije od prošlog proračuna. Vjerujem da će se suradnja i dalje nastaviti, ali formaliziranje suradnje je zbog toga što je prošlo više od pola mandata nepotrebno.


Što je do sada realizirano od vaših projekata, što je u tijeku, i što će se raditi?


– Najviše smo ponosni na projekt povećanja poticaja za darovitu djecu. Nakon našega amandmana ukupna sredstva su udvostručena. Podsjećam na našu inicijativu povećanja sredstava start-upovima što je jako dobro prihvaćeno. Očekujemo daljne intenziviranje po tom pitanju.


Naš je amandman bio povećanje sredstava za rad vijeća nacionalnih manjina, unaprijeđen je postupak donošenja Odluka javnih potreba u kulturi. Bitni su i projekti vezani za riječki identitet pa podsjećam na projekt višejezičnih ploča u Starom gradu.



Mi smo za realizaciju toga projekta otvorili politički prostor. Kao što je i Riccardo Zanella dobio trg. Zahvaljujući našoj političkoj inicijativi, izjednačena su prava djece bez obzira na vlasnički titular vrtića. U planu realizacije do kraja mandata je rasterećenje novih poduzetnika od plaćanja dijela ili u potpunosti troška komunalne naknade, formiranje tripartitnog povjerenstva za spas Lansirne rampe torpeda, povjerenstva za projekt uređenja Trga pul Vele crikve, izrada akcijskog plana borbe protiv vandalizma u Rijeci te dovršetak projekta višejezičnih ploča i širenje prema Rivi te postavljanje turističkih ploča Rijeka/Fiume na ulazu u grad.


Destrukcija svega što je dolazilo od Obersnela


Krajem svibnja 2017. godine sve je izgledalo idilično sa stajališta oporbe nakon lokalnih izbora. Vojko Obersnel je postao opet gradonačelnik, ali je izgubio većinu u Gradskom vijeću. Stvorena je politička platforma koje je sastavni dio bio Srednji blok čiji ste bili dio vi iz Liste za Rijeku, HNS, Most, Akcija mladih, Živi zid, nezavisni vijećnici… Imali ste većinu i predsjednika Gradskoga vijeća iz redova Akcije mladih Tihomira Čordaševa. Što se to dogodilo da se cijela priča u potpunosti raspala?


– Dobili smo tada fluidni parlament u kojem nitko nije imao apsolutnu većinu. Došlo je do problema u motivima djelovanja političkih aktera koji su participirali u radu Gradskog vijeća. U politici su bitni projekti koji su sastavni dio programa koji neka stranka želi realizirati.


Osnovni motiv dijela aktera u Srednjem bloku i u HDZ-u bili su destrukcija svega onoga što je dolazilo iz pravca gradonačelnika Vojka Obersnela. Kada se pogledaju neke stvari koje su predlagane od političkih grupacija izvan SDP-ove koalicije, manje-više su to sve projekti Liste za Rijeku. Ostatak ekipe se postavio defenzivno i odbijao prijedloge gradonačelnika s razlogom ili bez razloga. Tu je došlo do razilaženja političkih opcija.


Epilog vjerojatno na sudu


Hoće li priča nakon glasovanja o kreditu za Palaču šećerane i brod »Galeb« dobiti sudski epilog?


– To će vjerojatno završiti na sudu. Određeni izvidi se obavljaju od strane nadležnih institucija za sve ono što se događalo na društvenim mrežama prije, za vrijeme i poslije sjednice Gradskoga vijeća. To je izašlo iz legalnih okvira. Čekamo njihovu odluku hoće li se određene radnje pokrenuti po službenoj dužnosti ili ćemo ih biti prisiljeni pokrenuti privatno.