Iako su tijekom jučerašnjeg potresa sve građevine dobile jednako opterećenje, najveće oštećenje pretrpjele su građevine sagrađene u 19. stoljeću, jer kako pojašnjava jedan od hrvatskih najpoznatijih stručnjaka za statiku i stabilnost konstrukcija s Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, profesor emeritus Mehmed Čaušević, riječ je o građevinama masivnih zidanih konstrukcija koje imaju negativne i pozitivne strane.

– Pozitivne su te što se radi o kubusima te su svojim volumenom podobni za seizmičke aktivnosti, ali negativna su što nemaju »žilavost« koju dobivaju s armaturom. Iako se radilo o jakoj magnitudi potresa od 5,5 po Richteru, ipak se nijedna zgrada nije urušila, a po tome kako se energija manifestirala na objektima intezitet potresa je bio 7, kaže riječki profesor.

Isti scenarij, dodaje, s tom magnitudom potresa bio bi i u Rijeci, koja se uz zagrebačko te dubrovačko područje ubraja u seizmički najugroženije hrvatsko područje što se potresa tiče. S tom razlikom što je Zagreb u odnosu na Rijeku u povoljnijem položaju zbog vrste temeljnog tla.

Nove zgrade sigurne

– Centar Rijeke građen je na nasutom terenu što u slučaju potresa daleko više ugrožava građevinu. Najpovoljnije tlo je stjenovito, a najveći dio Rijeke građen je upravo na takvom tlu. Međutim ne i uži centar, i zbog toga ideje da se na području Delte grade hoteli i slične građevine potpuno su pogrešne. Rijeka je u sličnoj situaciji kao i Zagreb, jer u slučaju potresa najviše stradaju građevine u centru koje su građene u 19. stoljeću. Nakon 1963. godine i potresa u Skoplju počela je primjena posebnih propisa prema kojima se grade otpornije građevine. Slobodno se može reći da smo već 1964. godine imali jedan od najsuvremenijih propisa u svijetu što se gradnje tiče i da su sve hrvatske građevine izgrađene nakon te godine apsolutno sigurne, posebno kada su u pitanju male energije kakve su bile s ovom posljednjom serijom potresa. Dakle, radi se o građevinama takve konstrukcije da »uništavaju« energiju koju dobiju zbog potresa. Naročito nemaju potrebe brinuti oni koji žive u neboderima. Oni su idealnog volumena i armature za potresna područja. Građani koji žive u riječkim neboderima jučerašnji zagrebački potres također su osjetili bez obzira što je potres bio daleko. Seizmički val dok je iz Zagreba doputovao do Rijeke imao je duge periode koje su upravo osjetile vitke i visoke građevine poput nebodera, pojašnjava Čaušević.

Akumuliranje energije

Za građevine sagrađene nakon 1964. godine prihvatljiva je magnituda od 6,3 po Richteru, a apsolutno sigurnima smatraju se građevine koje su sagrađene u posljednjih 25 godina. Kod velikih potresa konstrukcija građevine smije se, čak i mora, oštetiti kako bi se potrošila seizmička energija koju potres razvija te kako bi se izbjegle ljudske žrtve. Potresi su pojave kojih se trebamo plašiti isključivo u pogledu zaštite ljudi, a ne same fenomenologije kako nastaju.

– Jako je dobro da se mali potresi češće javljaju, jer onda se energija prazni. U ovom se slučaju energija akumulirala 140 godina. Jučer su bila tri velika potresa i sigurno je da će ih biti još. I bilo je jučer stotinu blagih koje ljudi nisu osjetili, ali ih je seizmološka služba zabilježila. Veliki potres se sigurno neće dogoditi sutra, jer energija se već istrošila. Sada je najbolje da konstruktori pregledaju građevine i da se ljudi počnu vraćati kućama. Pozitivna je stvar što je Stožer civilne zaštite bio »na nogama« zbog koronavirusa te se u cijeloj situaciji jako brzo reagiralo, zaključuje Čaušević.