Ruski veleposlanik u Rijeci

ANVAR AZIMOV Ruski je plin nemjerljivo povoljniji od američkog tako da je jasno o čemu je Europa ovisna

Edi Prodan

Anvar Azimov održao je predavanje »Izazovi svjetske političko-gospodarske situacije u 2019. godini«  / Snimio Roni BRMALJ

Anvar Azimov održao je predavanje »Izazovi svjetske političko-gospodarske situacije u 2019. godini« / Snimio Roni BRMALJ

'Neutemeljene sankcije imaju loše posljedice po EU, pa tako i u odnosu na Hrvatsku. Rusija na godinu zbog sankcija gubi 50 miljardi eura, EU iz istog razloga – četiri puta više pa vi zaključite sami kome su sankcije nanijele veće zlo', reako je ruski veleposlanik Azimov 



RIJEKA ‘Rusija može preživjeti bez EU, ali EU bez Rusije – jako teško. Samo je lani 200 milijardi »kubika« plina iz Rusije izvezeno u EU, od te količine u Hrvatskoj je završilo dvije milijarde prostornih metara ili 1 posto. K tome ruski je plin nemjerljivo povoljniji od američkog tako da je jasno o čemu je Europa ovisna. Neutemeljene sankcije imaju loše posljedice po EU, pa tako i u odnosu na Hrvatsku. Rusija na godinu zbog sankcija gubi 50 miljardi eura, EU iz istog razloga – četiri puta više pa vi zaključite sami kome su sankcije nanijele veće zlo.’ 


Istaknuo je to ruski veleposlanik dr. Anvar Azimov unutar svog predavanja »Izazovi svjetske političko-gospodarske situacije u 2019. godini« pripremljenog za uvodni dio godišnje skupštine Hrvatsko-ruskog društva prijateljstva Primorsko-goranske županije održanog u riječkom sjedištu Zajednice Talijana. 


Uvodno predavanje »Energetski i gospodarski trenutak Hrvatske i mogući pravci kretanja u 2019. godini« imala je prof. dr. sc. Nela Vlahinić Lenz, voditeljica poslijediplomskog specijalističkog studija Ekonomija energetskog sektora s riječkog Ekonomskog fakulteta.


Anvar Azimov i Nela Vlahinić Lenz, snimio Roni BRMALJ


Anvar Azimov i Nela Vlahinić Lenz, snimio Roni BRMALJ





– Hrvatska je imala najdužu recesiju u EU, da bismo nakon tog mučnog desetljeća došli do dramatično loše slike na tržištu rada. Na žalost, budući će razvoj limitirati nedostatak, i to alarmantni, radne snage. Pad nezaposlenosti nije pratio rast zaposlenosti tako da je jasno kako je na sceni silni val iseljavanja radno sposobnih: samo je u Njemačku u periodu 2017 – ’18. iselilo 110 tisuća hrvatskih građana. S druge strane, one optimistične, energetika je geostrateški čimbenik razvoja gospodarstva u kojem Hrvatska ima velike razvojne šanse. Među najvećih 10 hrvatskih kompanija čak je njih pet iz energetskog sektora što jasno daje do znanja kako taj sektor postaje silno privlačan za strane investitore. Jasno je stoga da nas čekaju velike promjene u tom dijelu gospodarstva, smanjenje CO2 inicirat će uvođenje sasvim novih tehnologija, najvažniji energent postat će plin, a sve će veći biti i udio obnovljivih izvora energije, istaknula je prof. Vlahinić Lenz dodavši kako će proizvodnja električne energije biti od najvećeg značaja za svekoliku stabilnost Hrvatske u čemu će jako značajnu ulogu odigrati upravo – ruski plin. 


Anvar Azimov, ruski plin, snimio Roni BRMALJ


Anvar Azimov, ruski plin, snimio Roni BRMALJ



Nakon tema koje su od velikog značaja kao za Hrvatsku, tako i globalna gospodarska gibanja, održan je koncert gudačkog kvarteta Zagrebačke filharmonije kao i radni dio izvještajne Skupštine Hrvatsko-ruskog društva prijateljstva.


Skupu u prepunom »Circolu« prisustvovali su dogradonačenici Rijeke Marko Filipović i dr. Nikola Ivaniš, dr. Vidoje Vujić predsjednik ŽK HGK, dr. Alen Host, dekan Ekonomskog fakulteta kao i Andrija Karafilipović, predsjednik Koordinacije hrvatskih društava prijateljstva.


Anvar Azimov, ruski plin, snimio Roni BRMALJ


Anvar Azimov, ruski plin, snimio Roni BRMALJ


VIŠE MOŽETE PROČITATI U TISKANOM IZDANJU U ČETVRTAK!