Turistička atrakcija

Crikvenička amfora ravnog dna i danas je jedinstvena

Franjo Deranja

Snimio Franjo DERANJA

Snimio Franjo DERANJA

Posebnost proizvodnog programa i asortimana keramičarske radionice s početka prvog tisućljeća, što se nalazila kod današnjeg stadiona, bila je proizvodnja amfore ravnoga dna, što je i prije toga otkrića, a i poslije, bila i ostala nepoznata forma



CRIKVENICA Nalazište Stadion ili Igralište, kako je nazvan lokalitet u neposrednoj blizini crikveničkog Gradskog stadiona, stoljećima je čuvao i skrivajući tajnu rimske keramičarske radionice s početka prvog tisućljeća poslije Krista.


Bila je tu, na ušću Dubračine, nekad zvane i Vinodolčicom, intenzivna proizvodnja uporabne keramike – od amfora i posuđa do krovnih crijepova. Plasman je išao do prostora današnje Slovenije pa do Zadra, a u unutrašnjost sve do Slavonije.Posebnost proizvodnog programa i asortimana te keramičarske radionice bila je proizvodnja amfore ravnoga dna, što je i prije toga otkrića, a i poslije, bila i ostala nepoznata forma pa je stoga iznimna amfora. Nazvana je stoga »Crikveničkom amforom«.

Prošlo je punih dvanaest godina od kada je počelo sustavno istraživanje tog lokaliteta u Crikvenici. Zagrebački Institut za arheologiju od 2006. provodi sustavna arheološka istraživanja tog keramičarskog proizvodnog središta na prostoru Ad turesa u Crikvenici. Istraživanja su dio znanstvenog projekta što se provodi pod nazivom »Sjeverno Hrvatsko primorje u kontekstu antičkog obrambenog sustava«, a voditeljica projekta je dr. Goranka Lipovac Vrkljan.


Arheologinja Lipovac Vrkljan istražila je razdoblje u kojem je crikvenička keramičarska radionica nastala i bila najproduktivnija, a to je bilo vrijeme Seksta Metilija Maksima, a očuvana je zahvaljujući, kako ističu arheolozi, smještaju i geomorfološkoj podlozi. U zaleđu je Vinodolska dolina duga 23 kilometra, a kroz dulje vrijeme tu su se taložili različiti sedimenti, dok je u ušću Dubračine (Vinodolčice) bilo kvalitetne gline, uz veću prisutnost sitnog lapora i vulkanskih klastova, govore arheolozi-istraživači.


U proteklih desetak godina ta je keramičarska radionica predstavljena prvo građanima Crikvenice, a onda i turistima. Odmah je to bila svojevrsna atrakcija, a to je ostala i do današnjih dana. Štoviše, mogla bi biti još više uključena u turističku ponudu. Značajno je predstavljena i virtualnom rekonstrukcijom u Muzeju grada Crikvenice gdje čini posebno atraktivan dio izloženih muzejskih zbirki.Proizlazi da je »predživot« kasnije frankopanske i pavlinske Crikvenice počeo znatno ranije, još u vrijeme Rimljana koji su ovdje otkrili i ustanovili značajnu proizvodnju keramike. To potvrđuju vrijedni eksponati i stvarni pronađeni predmeti od keramike i fotografije pronađenih i sačuvanih proizvoda starih gotovo dvije tisuće godina, a oživljavaju ih suvremeni virtualni, elektronički zasloni.