Snimio Franjo DERANJA
Posebnost proizvodnog programa i asortimana keramičarske radionice s početka prvog tisućljeća, što se nalazila kod današnjeg stadiona, bila je proizvodnja amfore ravnoga dna, što je i prije toga otkrića, a i poslije, bila i ostala nepoznata forma
CRIKVENICA Nalazište Stadion ili Igralište, kako je nazvan lokalitet u neposrednoj blizini crikveničkog Gradskog stadiona, stoljećima je čuvao i skrivajući tajnu rimske keramičarske radionice s početka prvog tisućljeća poslije Krista.
Prošlo je punih dvanaest godina od kada je počelo sustavno istraživanje tog lokaliteta u Crikvenici. Zagrebački Institut za arheologiju od 2006. provodi sustavna arheološka istraživanja tog keramičarskog proizvodnog središta na prostoru Ad turesa u Crikvenici. Istraživanja su dio znanstvenog projekta što se provodi pod nazivom »Sjeverno Hrvatsko primorje u kontekstu antičkog obrambenog sustava«, a voditeljica projekta je dr. Goranka Lipovac Vrkljan.
Arheologinja Lipovac Vrkljan istražila je razdoblje u kojem je crikvenička keramičarska radionica nastala i bila najproduktivnija, a to je bilo vrijeme Seksta Metilija Maksima, a očuvana je zahvaljujući, kako ističu arheolozi, smještaju i geomorfološkoj podlozi. U zaleđu je Vinodolska dolina duga 23 kilometra, a kroz dulje vrijeme tu su se taložili različiti sedimenti, dok je u ušću Dubračine (Vinodolčice) bilo kvalitetne gline, uz veću prisutnost sitnog lapora i vulkanskih klastova, govore arheolozi-istraživači.