Life Lynx

Udruga Biom traži ime za risa, budućeg stanovnika Risnjaka. I vi se možete uključiti

Hina

Prvi ris koji stiže u Hrvatsku

Prvi ris koji stiže u Hrvatsku

Lovci i stanovnici Gorskog kotara predložili su da se ris zove Grof te Furman (po goranskom nazivu za kočijaša), dok su prijedlozi učenika Osnovne škole Vrbovsko Max i Oskar, a predlaže se i Doru



ZAGREB U sklopu projekta Life Lynx kojemu je cilj sprječavanje izumiranja ugrožene sjevernoistočne dinarsko-alpske populacije risa, iz Udruge Biom pozivaju na glasovanje o imenu prvog od četiri risa koji će biti ispušten na području Nacionalnog parka Risnjak.


Njihova su ispuštanja dio međunarodnog projekta Life Lynx kojemu je cilj sprječavanje izumiranja populacije risa, a u sklopu kojega se na područje Alpa i Dinarida ispuštaju jedinke risa iz karpatske populacije.


Ris koji će uskoro biti na području Nacionalnog parka Risnjak uhvaćen je u Rumunjskoj 4. ožujka, a trenutno postoji pet prijedloga za njegovo ime o kojima se može glasovati OVDJE, poručili su iz Bioma.




U priopćenju navode kako je su lovci i stanovnici Gorskog kotara predložili da se ris zove Grof te Furman (po goranskom nazivu za kočijaša), dok su prijedlozi učenika Osnovne škole Vrbovsko Max i Oskar.


Prijedlog imena dao je i Life Lynx projektni tim te suradnici iz Javne ustanove Priroda i Nacionalnog parka Risnjak.


»Ime Doru na rumunjskom znači »potreban«, što ovaj ris za hrvatsku populaciju svakako jest. Rumunjsko ime predlaže se i kao iskaz zahvalnosti rumunjskim suradnicima i stručnjacima koji kroz ovaj projekt doniraju risa za osnaživanje hrvatske populacije risa«, objašnjava se u priopćenju.


Dodaju se i da se ime Doru rimuje se s imenom risa koji će u sklopu istog projekta biti ispušten u Sloveniji, a kojeg su u Rumunjskoj nazvali Goru po planinskom vrhu u blizini mjesta hvatanja risa.Nakon što ris dobije svoje ime i ispusti se u Hrvatskoj, njegovo kretanje će se pratiti pomoću radiotelemetrijskih ogrlica, koje će nekoliko puta na dan uspostaviti vezu sa satelitom te utvrditi točnu lokaciju životinje.

Ugrožena populacija risa u Hrvatskoj se istražuje i pomoću mreže fotozamki koje su postavljene u staništu risa, a znanstvenici trenutno na fotografijama razlikuju 40 odraslih jedinki. Naime, svaki ris ima jedinstveni uzorak točkica na krznu, pa se na temelju njih mogu razlikovati životinje na fotografijama, poručuju iz Bioma.


U svakom slučaju, svoj glas možete dati NA POVEZNICI.