DELNICE Tvrdnju po kojoj je ova Vlada Republike Hrvatske Gorskom kotaru pomogla znatno više no sve ranije – pogotovo od prethodne vlade Zorana Milanovića – čuju se pri gotovo svakom medijskom istupu Majde Burić, državne tajnice Ministarstva rada i mirovinskog sustava, podrijetlom inače Goranke iz Ravne Gore. Pritom se, budući da državna tajnica najčešće govori o zakonima koji vrijede na državnoj razini, dakle ne samo za područje Gorskog kotara, spominju ne stotine milijuna kuna, već, doslovce, i milijarde. Koliko je od toga zaista i došlo na goransko područje te uživaju li Gorani zaista i veću potporu države no ranije, pokušali smo ustanoviti pregledom sredstava koja su ove i prethodne godine pristigla s državnih adresa na račune devet goranskih lokalnih samouprava. Bitno je pritom reći da zbog kratkoće vremena za pripremu teksta jednostavno nije bilo moguće dobiti podatke o svim državnim izdvajanjima i ulaganjima, ali i ovo što je obuhvaćeno pokazuje da je državna vlast zaista promijenila odnos prema ruralnim i brdsko-planinskim područjima – dakle i prema Gorskom kotaru – što rezultira ne samo znatno višim izdvajanjima od ranijih hrvatskih vlasti, već i, što je posebno Goranima bitno, rastom zapošljavanja.

Program »Zaželi«

Dobar primjer za to je program »Zaželi« koji provodi Ministarstvo rada i mirovinskog sustava i koji se financira državnim i EU sredstvima, a njime je trenutačno obuhvaćeno pet goranskih sredina (Skrad, Delnice, Ravna Gora, Čabar i Brod Moravice) na područjima kojih je posao na dvije godine dobilo 46 žena koje će brinuti o 187 korisnika, mahom starijih i nemoćnih osoba. Toj brojci uskoro će biti pridodane i Lokve gdje će šest žena brinuti o 24 korisnika, a u tijeku je procjena kvalitete projekta za Općinu Fužine što znači da bi brojke mogle dodatno biti uvećane i kad je riječ o broju uposlenih i kad je riječ o ulaganjima države koja će osiguravati plaću za žene zaposlene u ovim programima pa je tako za pet spomenutih goranskih općina i gradova kod kojih je projekt zaživio odobrena uplata od oko 8 milijuna kuna vezanih isključivo za ovaj projekt, a ako se tome priključe Fužine i Lokve, svota će ići na blizu 10 milijuna kuna.

Isto je Ministarstvo samo u tijeku ove godine uz već postojeća izdvajanja za javne radove uložilo dodatnih 2,7 milijuna kuna koje su poslužile da se u goranskim sredinama – najčešće na 6 ili 9 mjeseci – zaposli novih 105 ljudi na javnim radovima sanacije šteta vjetroloma koji je početkom ove godine nanio značajne štete pojedinim dijelovima Gorskog kotara, ponajprije Vrbovskom, Brod Moravicama i Čabru. Dodaju li se svemu tome projekti poput cjelodnevog rada triju vrtića na području Čabra koji su doveli do zapošljavaja devetero ljudi na rok od dvije godine, onda je uočljivo kako svojim potezima ovo ministarstvo pripomaže u zapošljavanju na području Gorskog kotara što se uočava i iz podataka o stanje na tržištu rada u Gorskom kotaru iz kojih je uočljivo da je u drugom kvartalu ove godine nezaposlenost u Gorskom kotaru za čak 25 posto manja nego u isto vrijeme 2017. godine. Naravno, nisu to samo zasluge ovih poteza, niti je priča o padu o nezaposlenosti u Gorskom kotaru tako jednostavna, jer u ovom dijelu Hrvatske do pada nezaposlenosti dolazi i zbog odlaska ljudi i zbog umiranja. No, da je gore navedenim potezima Vlada RH pripomogla u smanjenju nezaposlenosti, nije nimalo dvojbeno.

Brojne sanacije

Značajnu pomoć većini goranskih lokalnih samouprava dalo je i Ministarstvo prometa, pomorstva i veza koje je, primjerice, ove godine izdvojilo 11 milijuna kuna za zimsko održavanje nerazvrstanih cesta, a isto je učinjeno i prošle godine pa je time ovo Ministarstvo u dvije godine Goranima uštedjelo oko 16 milijuna kuna. Također, ovo je ministarstvo kojem je na čelu Oleg Butković, goranski susjed iz Novog Vinodolskog, napokon kraju privelo više od dva desetljeća dugu trakavicu oko izgradnje ceste Hrvatsko – Ložac, iskazalo se i pri gradnji novog mosta na Hambarištu u Vrbovskom, a u popisu projekata realiziranih tijekom posljednje dvije godine na goranskom području njihov je udio popriličan pa su primjerice, iz nama dostupnih podataka, za asfaltiranje ceste Eugena Kvaternika u Gerovu i sanaciju ceste Podgrič – Kupari izdvojili 1,1 milijun kuna, sanaciju ceste Crni Lug – Razloge na području Delnica 800.000 kuna, sanaciju nerazvrstanih cesta na područlju Vrbovskog 750.000 kuna, rekonstrukciju cesta na području Mrkoplja 180.000 kuna, Skrada 200.000 kuna te Ravne Gore 700.000 kuna. Naravno, uz ova izdvajanja od oko 3,7 milijuna kuna svakako treba uračunati i činjenicu da realizaciju poslova mahom dobivaju domaće firme pa je i s te strane korist državnih financijskih injekcija velika jer se uloženo oplemenjuje i na taj vrlo bitan način.

Puno su u protekle dvije godine neke goranske lokalne samouprave dobile i od Fonda za zaštitu okoliša za poslove energetske obnove (vrtić u Vrbovskom, zgrada gradske uprave i policije u Vrbovskom, kuglana u Delnicama, SPC »Goranka« u Ravnoj Gori…), ulagalo se u projektnu dokumentaciju ili konkretnu obnovu raznih zgrada (Dom kulture u Čabru, budući Centar za posjetitelje u Kamačniku, Dom kulture u Brod Moravicama, Muzej starih obrta »Kolarica« u Brod Moravicama, upravna zgrada Općine Mrkopalj, Društveni dom u Starom Lazu, rekonstrukcija Doma kulture u Lokvama, zamjena krovišta na učiteljskoj zgradi u Lokvama…), potpomagane su i turističke zajednice (Lokve, Fužine, Delnice, Ravna Gora…) kroz projekte koje su prijavljivale, a svoj su doprinos dale i Hrvatske vode (sanacija transportnog i opskrbnog cjevovoda u Dokmanovićima) koje tek u iduće dvije godine očekuje iznimno puno posla na radovima koji će na području Brod Moravica, Delnica i Fužina biti financirani ponajviše iz darovnice švicarske vlade.

Razvojni projekti