MATULJI  Općinu Matulji – »najpusnu liburnijsku općinu«, čiji su simboli zvonci, pusna rožica, a koja se ponosi svojim zvončarima – polako napušta pusna tradicija. Iako se zvončari još uvijek okupljaju u značajnom broju i odlaze u svoje pohode i na smotre, maškara je sve manje.

Na području Matulja, ovog, istina relativno kratkog »petog godišnjeg doba«, pusni tanci održavaju se samo u »Štali«, malom objektu u Permanima u okviru ugostiteljskog objekta »Stara pošta«.

Samo unazad desetak godina, Matulji su s razlogom bili nositelji titule »najpusne općine« riječkog prstena. Na području općine pusni su se tanci održavali na nekoliko lokacija, a na Antonju centar Matulja se za dizanja pusta pretvarao u meku ljubitelja karnevala.

Tisuće ljudi stajalo je na cesti promatrajući prizor podizanja pusta, a isto toliko mladih, ali i osoba srednje životne dobi, stizalo je subotama na ples u Dom Jušići, Dom Permani, Štalu, Kampus, Hangar.

Nekada se razmišljalo gdje otići »ugrabiti« dobru atmosferu, biralo se između pet lokacija sa »pusnemi tanci« i sve su redom bile dupkom pune. Zabavljalo se i plesalo pod maskama, radilo gluposti… Danas je ta užanca, za koju Matuljci kažu da se »ne sme zatrt«, praktički nestala.

Dio identiteta

Kratko »peto godišnje doba«, mala potrošnja, veliki troškovi organizacije »tanaca«, promjena trendova – samo su neki od razloga kojima se obrazlaže »nestanak« maškaranih plesova iz Matulja.

Ivan Črnjarić, event menadžer Thorax d.o.o i dosadašnji glavni organizator biciklističke utrke »Tour of Croatia«, bio je više od deset godina organizator »pusnih tanci« u Matuljima. Točnije osam godina, zajedno sa Športskim društvom »Rupnjak«, organizirao je maškarane plesove u Domu Jušići, a kasnije i tri godine u »šatoru«, tzv. Kampusu. Črnjarić se prisjetio kako je nekada sve funkcioniralo i to na vrlo malom području.

Pusni tanci, kaže, održavali su se i u Jušićima, Permanima, Hangaru, Šporovoj jami i sve je, kaže, bilo prepuno ljubitelja karnevala.

– Vremena se mijenjaju, trendovi i interesi, međutim pusni tanci su i dio našeg identiteta. Vjerujem da s nekim dodatnim, novim, izmijenjenim konceptom i dobrom promocijom postoji način kako nanovo ljude privući, međutim smatram da je nužno potrebno da se lokalna samouprava, ako joj je interes da sačuva takvu tradiciju, uključi i pomogne. Danas, za razliku od nekada, ljudi imaju puno manje novca, posebno mladi. Potrošnja na šankovima s nekadašnjih okvirno 50 kuna po osobi danas je pala na 20-ak kuna. S druge strane organizatori takvih manifestacija opterećeni su troškovima – od najma prostora do troškova angažmana glazbenih izvođača koji su izrazito skupi. Sve to dovelo je do toga da je praktički neisplativo organizirati pusni tanci – govori Črnjarić navodeći kako bi možda donekle trebalo i promijeniti koncept takvih manifestacija kako bi ih se približilo novoj publici.

Selidba u Kastav

Tako su, kaže, oni nakon osam godina u Domu Jušići osjetili da publika traži nešto novo i ponudili zabavu u Kampusu, koja se baš kao i Dom Jušići, tri godine pokazala kao pun pogodak.

– Smatram da se danas takve vrste zabave ne može organizirati bez podrške lokalne samouprave. Financijski sam ne možeš zatvoriti takvu priču, a s obzirom da smo pusna općina trebali bi sačuvati i tu našu pusnu tradiciju i pronaći način kako to učiniti. Nažalost, grad Kastav prepoznao je prije Matulja tu našu pusnu tradiciju i dosadašnjem organizatoru pusnih tanci u Domu Permani, Olegu Medici, ponudio puno bolje uvjete. Tako da sada u Kastvu imamo onaj isti koncept koga smo primijenili u nekadašnjem Kampusu i prve subote ovog pusta pokazao se vrlo uspješnim, prihvaćenim od publike – rekao je Črnjarić.

Marijana Kalčić, direktorica Turističke zajednice Općine Matulji, baš kao i Črnjarić, smatra da je razlog izostanka organizacije maškaranih plesova smanjena potrošnja – mladi danas nemaju novca, a oni stariji ne izlaze, skupi troškovi održavanja takvih priredbi, ali ove godine vjerojatno i kratak ovogodišnji pust.

Matuljac Oleg Medica je nakon četiri godina održavanja pusnih tanci u svom kraju, u Domu Permani, ove godine prvi put organizirao pusne tance u Kastvu. Kaže, kako je u Kastvu dobio bolje uvjete, a Grad Kastav obećao mu je pomoći.

– Općenito je u našem kraju sve manje pusnih tanaca, nije takva situacija karakteristična samo za Općinu Matulji. U riječkom prstenu nekada je bilo 20-ak lokacija na kojima su se održavali pusni tanci, a danas ih je znatno manje. Pusnih tanaca nema više ni na Viškovu, u Čavlima, Jelenju, Studenoj… Trendovi se mijenjaju, a za nas organizatore pusni tanci više nisu isplativi. Održivi su samo pod uvjetom da nam lokalna samouprava pomogne, što se meni dogodilo u Kastvu. Da mi u Gradu Kastvu nisu odlučili pomoći, vjerojatno bih potpuno odustao od organizacije pusnih tanaca koji ne predstavljaju samo tradiciju našeg kraja već i kulturno nasljeđe i zato bi trebalo voditi računa da oni ne nestanu – govori Oleg Medica, organizator ovogodišnjih pusnih tanaca u Kastvu, jedinog većeg maškaranog plesa u riječkom prstenu.

Gušt a ne zarada

Jedini pusni tanac na području Matulja ove je godine organiziran u Štali u Permanima u organizaciji ugostiteljskog objekta Stara pošta. Riječ je o relativno malom prostoru u kojem obitelj Dekleva nastoji sačuvati pusnu  tradiciju ne samo kroz organizaciju plesova već i čitavog niza radionica vezanih uz izradu zvončarske monture, učenje tanca po starinskom… Tina Dekleva Babić, organizatorica tanaca u Štali, kaže kako oni uspijevaju jer ih vodi isključivo srce.

– Mi to delamo za naš gušt, volimo pust, zvončari i pusnu muziku i jednostavno uživamo u toj tradiciji. Na zaradu ne računamo. Samostalno smo uredili Štalu, trudimo se osigurati dobru zabavu, međutim muzika je velik trošak, prostor relativno malen, a i mi nikada ne naplaćujemo ulaz. Da se gleda samo financijska strana ove priče, ne bi se isplatilo raditi, međutim moja obitelj ovu tradiciju nastavlja jer nas to ispunjava. Smatram da bi se u Matuljima u to naše nasljeđe trebalo više ulagati, ne smemo dozvolit da se z našemi zvončari i pusnen rožic drugi diče – rekla je Dekleva Babić koja smatra da lokalna samouprava treba pomoći da se običaju sačuvaju, odnosno pusna općina imati više sluha za pusnu tradiciju.

U Općini Matulji, međutim, iako tradiciju nastoji čuvati, sve teže je osigurati pomoć udrugama, ali i organizatorima pusnih tanaca. Nedavno je tako, kod izglasavanja proračuna većina u Vijeću predvođena Nezavisnom listom Željka Grbca i Akcijom mladih,  nastojala smanjiti, a donekle i smanjila sredstva za održavanje zvončarskih manifestacija, iako je Eni Šebalj, zamjenica načelnika, izričito bila protiv toga.

Sukobljena mišljenja u Vijeću, pokazala su i da su za dio Matuljaca pusni običaji vrlo važni, dok drugi smatraju da postoje važnije stvari.

– Naravno da nam je interes sačuvati običaje našeg kraja i pomoći organizatore takvih priredbi, međutim ne možemo proračunskim sredstvima pomagati komercijalne sadržaje. Organizatore pusnih tanaca eventualno možemo pomoći na neke druge načine – rekla je Šebalj navodeći kako to i čine na način da prilikom održavanja nekih manifestacija ugostiteljima daju šankove bez naknade