Zakon o najmu

APSURDNA SITUACIJA Zaštićeni najmoprimac adaptira kuću u Voloskom, vlasnica ogorčena i – nemoćna

Aleksandra Kućel Ilić

Snimio Vedran KARUZA

Snimio Vedran KARUZA

Preuređuju fasadu i krovište, a mi kao vlasnici tu ne možemo ništa. Ne želim da se uništi izgled nekretnine, kaže Vesna Tokić, dok Josip Dedić, kao zaštićeni najmoprimac, tvrdi da za radove  posjeduje sve potrebne dozvole te da se cijela situacija pokušava rasplesti na sudu



Dok zaštićeni najmoprimci u Hrvatskoj od države traže da povuče izmjene Zakona o najmu prema kojima se predviđa postupno povećanje zajamčene najamnine u roku od idućih pet godina, a zatim i njihovo iseljenje iz stanova ako stan ne otkupe od vlasnika, ili ne nastave plaćati tržišnu najamninu, sa svojim problemom nam se obratila Vesna Tokić koja za sebe kaže da je prva vlasnica nekretnine uz more u Voloskom. Dugi niz godina spomenutu nekretninu koristi zaštićeni najmoprimac, te se o ovom predmetu vodi i sudski spor, no kako ističe Tokić, u posljednje je vrijeme zabrinuta, budući da je zaštićeni najmoprimac započeo renovirati kuću u zaštićenoj jezgri Voloskoga, za što nije zatražio njezinu suglasnost.


– Nemoćna sam. Zaštićeni najmoprimac, a to je Josip Dedić, na nekretnini koja se nalazi u strogo zaštićenoj staroj jezgri grada, u prvom redu do mora, iznutra i izvana kompletno preuređuje ovaj objekt i to bez moje suglasnosti. Preuređuje fasadu i krovište, a mi kao vlasnici tu ne možemo ništa. Gospodin Dedić je postavio skelu, skinuo čak i neke povijesne detalje poput nadstrešnice i ja se sada pitam kako bih taj postupak mogla zaustaviti. Ne želim da se uništi fasada i općenito izgled ove nekretnine. Pisala sam do sada Ministarstvu kulture, odnosno konzervatorima, te slučaj prijavila građevinskoj inspekciji. Koliko mi je poznato, reakcije do sada nije bilo – požalila se Tokić.


Za Josipa Dedića je navela kako njegova obitelj jako dugo koristi navedeni stan, a tijekom ranije povijesti Voloskoga je njezina obitelj na toj lokaciji držala ugostiteljski objekt »Riviera«. Želja joj je jednoga dana nastaviti obiteljsku tradiciju…


Osjetljiva situacija




Prema popisu stanovništva iz 2011. godine u Hrvatskoj je bilo 3.734 kućanstva sa zaštićenom najamninom u privatnim stanovima. Novim Zakonom bi najzadovoljniji trebali biti vlasnici stanova, koji bi u roku od pet godina mogli u potpunosti konzumirati svoje vlasništvo. S druge strane, najmoprimci su vrlo nezadovoljni, te smatraju da im je učinjena velika nepravda.


snimio Vedran KARUZA


snimio Vedran KARUZA



U ovom slučaju u Voloskom, prozvana strana, konkretno Josip Dedić ocjenjuje kako se radi o »vrlo složenoj priči«. S obzirom na sudski postupak koji je u tijeku, njegova je izjava bila vrlo kratka.


– U ovom trenutku uslijed pokrenutog sudskog spora nismo u mogućnosti dostavljati službene izjave. Dotična gospođa je samo jedna od desetak suvlasnika spomenute nekretnine i nije mjerodavna davati izjave i predstavljati se kao jedini vlasnik što je vidljivo iz katastarskih knjiga. Za radove na obnovi oštećene fasade i krovišta posjedujemo sve potrebne dozvole. Pošto je situacija osjetljiva za obje strane molio bi da se suzdržite od senzacionalnih izjava bez argumenata i stvarnih činjenica – poručio je Josip Dedić.


Obeštećenje vlasnika


Izmjena Zakona o najmu koja je inače stigla u saborske klupe, gdje se o njoj već raspravljalo, u posljednje je vrijeme u žiži interesa javnosti, pogotovo zaštićenih najmoprimaca, te s druge strane stvarnih vlasnika nekretnina. Zaštićeni najmoprimci iz Zagreba, Rijeke, Splita i Dubrovnika su tako na svoja prava upozorili nedavnim prosvjedom na Markovom trgu. Nadležnima su postavljali pitanja poput onog »imate li dovoljno kamiona za našu deložaciju«, te najavljivali da će ukoliko prođu zakonske izmjene, uslijediti tužbe za zaštitu ljudskih prava. Traže da država »podmetne leđa«, odnosno vlasnike obešteti, a njima omogući otkup stanova po povoljnim uvjetima, ili pak da obešteti njih kao najmoprimce. Država je, kako ističu, od otkupa društvenih stanova zaradila 2,5 milijardi kuna, i samo bi dio tog novca bio dovoljan da se obešteti vlasnike stanova. S druge strane iz Udruge vlasništvo i posjed ističu da »svatko ima pravo na krov nad glavom, ali ne na tuđi račun«.


Prema podacima kojima raspolaže Hrvatski savez udruga stanara, točan broj stanova u kojima žive zaštićeni najmoprimci nije poznat, no procjenjuje se da je riječ o nekih 2.500 ili 3.000 nekretnina, što znači da bi na tisuće ljudi moglo ostati bez riješenog stambenog pitanja. 


Međutim, iz Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja poručuju kako su zakonske izmjene »najpravednije moguće rješenje problema, na način da se postigne ravnoteža između suprotstavljenih interesa najmodavaca i najmoprimaca«.


– Predmetni stanovi su oduvijek bili, i jesu u privatnom vlasništvu. Zaštita privatnog vlasništva temelj je zapadne kulture i štiti se svim međunarodnim poveljama, kao i Ustavom RH. Iz tog razloga nije moguće propisati vlasnicima obavezu prodaje njihovih stanova – priopćeno je iz nadležnog Ministarstva.


Iz Udruge vlasništvo i posjed napominju kako izmjene Zakona o najmu napokon rješavanju status vlasnika stanova, koji već 70 godina ne mogu koristiti svoju privatnu imovinu. Sukladno presudama Europskog suda za ljudska prava, i pravomoćnim presudama hrvatskih sudova, vlasnici kažu da imaju pravo na novčanu odštetu za vrijeme koje su zaštićeni najmoprimci proveli u njihovim stanovima, procjenjujući da je riječ o gotovo 200 milijuna kuna.