Posljedice se već osjete

APARTMANIZACIJA HRVATSKE Opatijci radi turizma ruše kuće, u četiri godine grad napustilo više od 1000 ljudi

Marina Kirigin

Foto: M. ANIČIĆ

Foto: M. ANIČIĆ

U zadnje četiri godine Opatiju je napustilo čak 1.111 osoba. Dodatni je to znak za uzbunu i vrijeme da se podsjeti vlast da promišljeno kreira socijalnu i demografsku politiku, ali i pažljivo »crta« prostorno-plansku dokumentaciju jer što je grad bez ljudi i turizam bez čovjeka



OPATIJA – Turizam je u Hrvatskoj tvornica novca i zato nije čudno da domaće stanovništvo ruši obiteljske kuće i gradi turističke apartmane. Primjer takvog promišljanja budućnosti vidljiv je i na opatijskoj Punta Kolovi gdje je nedavno na mjestu obiteljske kuće, koja je srušena, započela izgradnja turističkih apartmana visoke kategorije. Vlasnicima i investitorima se dakako nema što zamjeriti, vjerojatno su uvidjeli da bi bilo bolje i lakše iseliti s te atraktivne opatijske lokacije, a zauzvrat zarađivati lijepu svotu novca i mirno živjeti. Turistička apartmanizacija nije karakteristična samo za Opatiju i Opatijsku rivijeru.


Ulaganja u turizam prisutna su na cijeloj hrvatskoj obali. Sve to dovodi do porasta broja privatnih iznajmljivača, ali i osipanja stanovništva. Prema službenim podacima policijske uprave, u zadnje četiri godine Opatiju je napustila čak 1.111 osoba. Dodatni je to znak za uzbunu i vrijeme da se podsjeti vlast da promišljeno kreira socijalnu i demografsku politiku, ali i pažljivo »crta« prostorno-plansku dokumentaciju jer što je grad bez ljudi i turizam bez čovjeka.


Porast potražnje


O kakvom je porastu broja privatnih iznajmljivača na Opatijskoj rivijeri riječ saznali smo u turističkim uredima. U Gradu Opatiji 2007. bio je registriran 381 privatni iznajmljivač, a 2017. na popisu ih je 813. Povećao se i broj kreveta u privatnom smještaju pa je tako 2007. bilo 1.626. ležaja, a danas ih je 3.707.




U 2007. ostvareno je 57.650 noćenja u privatnom smještaju što je bilo 5,7 posto u ukupnom ostvarenom broju noćenja, a ove godine, do kraja listopada, u privatnom smještaju ostvareno je 272.777 noćenja što čini 23,28 posto u ukupnom broju noćenja. Najveći skok broja privatnih iznajmljivača zabilježen je upravo u 2017. godini kada je registrirano 146 novih iznajmljivača u Opatiji. Privatni smještaj 2007. činio je 27 posto opatijskog smještajnog kapaciteta, a danas je dostigao čak 41 posto.


– Broj smještajnih kapaciteta u privatnom smještaju, kao i ostvareni turistički promet koji se ostvaruje u privatnom smještaju na području TZG-a Opatija je u kontinuiranom porastu. Odlični turistički rezultati i rast koje bilježi privatan smještaj ne pripisujemo samo činjenicom povećanja kapaciteta, već i ulaganjem iznajmljivača u poboljšanje kvalitete smještaja koju prati i porast potražnje za takvim smještajem. Naime, na području TZG-a Opatija trenutačno je registrirano više od 800 privatnih iznajmljivača koji raspolažu s 3.707 postelja od čega je 202 postelje s 5 zvjezdica (porast od čak 115 posto u odnosu na 2016.) i 1.102 postelje s 4 zvjezdice (porast od 26 posto u odnosu na 2016.) te 2.081 postelja s 3 zvjezdice (povećanje od 10 posto u odnosu na 2016.) – istakla je Daniela Grlaš, projektni menadžer TZ Grada Opatije.


Izrazita sezonalnost


Prema statističkim podacima Turističke zajednice Općine Lovran, 2008. bilo je registrirano 139 domaćinstva koja su pružala usluge komercijalnog smještaja. Ta domaćinstva raspolagala su sa 159 apartmana i 144 sobe odnosno s 767 kreveta. Mjereno brojem ukupnih kreveta, obiteljski je smještaj činio 23 posto ukupnog smještajnog kapaciteta u Lovranu. Danas ta brojka iznosi 279 domaćinstava koja pružaju usluge smještaja i raspolažu s 386 apartmana, 102 sobe i 21 kućom za odmor odnosno 1.399 kreveta što predstavlja porast u broju iznajmljivača od 101 posto i u broju kreveta 82 posto u odnosu na 2008. Na obiteljski smještaj u 2017. otpada udio od 34 posto u ukupnim smještajnim kapacitetima i na drugom je mjestu iza hotelskog smještaja na koji otpada 40 posto od ukupnog smještajnog kapaciteta. U prvih deset mjeseci ove godine od ukupnog broja registriranih noćenja (360.660), u objektima obiteljskog smještaja ostvareno je 97.442 noćenja, što je udio u ukupnim noćenjima od 26 posto. Ostvareni promet u prvih devet mjeseci, u usporedbi s istim razdobljem 2016., bolji je za 18 posto.


– U strukturi smještajnih jedinica izrazito prevladavaju apartmani (76%), udio soba se smanjuje (20%), dok se istodobno pojavljuju kuće za odmor i primjetan je njihov rast (4%). Obiteljski smještaj predstavlja nezaobilazan segment turističke ponude kako zbog broja raspoloživih smještajnih jedinica tako i zbog mogućnosti stjecanja dodatnog izvora prihoda stanovništva. To su uglavnom objekti malog kapaciteta koji imaju mogućnost individualnog pristupa gostu, gdje turisti borave u domaćoj atmosferi, te uz neposrednu komunikaciju s domaćinima upoznaju lokalne običaje i način života, na tome treba graditi daljnji image obiteljskog smještaja. Najizraženija slabost obiteljskog smještaja je izrazita sezonalnost poslovanja koja se može umanjiti brendiranjem objekata namijenjenih pojedinim ciljanim skupinama turista (cikloturisti, planinari, ronioci i sl.). Ekspanzija turizma doprinijela je da se stanovi, kuće, vikendice i sobe pretvore u apartmane i kuće za odmor, a svakako nije ni zanemariv doprinos online booking platformi daljnjem rastu i većoj komercijalizaciji ovog segmenta, te će i u idućim sezonama obiteljski smještaj biti među glavnim trendovima u turizmu – govori direktorica TZ-a Općine Lovran Luiza Sandalj.


Održivi razvoj


Općina Mošćenička Draga najveći dio turističkog prometa ostvaruje u privatnom smještaju. Raspolažu s ukupno 3.162 ležajeva, njih 2.340 otpada na one u obiteljskom smještaju, dok ostatak (oko 830 ležajeva) je registrirano u hotelima i autokampu. Broj apartmana, novih kuća za odmor i u toj općini iz godine u godinu rapidno raste. U posljednjih šest godina zabilježen je porast broja ležajeva od 33 posto. Točnije 2011. u privatnom smještaju bilo je registrirano 1.754 ležajeva, a danas ih je gotovo 600 više. Samo u ovoj godini zabilježen je porast broja ležajeva od 10 posto u odnosu na 2016. S otvaranjem novih apartmana, kuća za odmor raste i broj dolazaka i noćenja. U obiteljskom smještaju 2011. zabilježeno je 16.500 dolaska i ostvareno 98.100 noćenja, a 2017. godine 23.000 dolazaka i 142.600 noćenja.



I na području Općine Matulji u posljednjih deset godina zabilježen je značajan porast broja privatnih iznajmljivača. Godine 2007. registrirano ih je bilo 44, a ove godine 198.


– Broj iznajmljivača rapidno počinje rasti od 2010. godine, a samo ove godine imamo registrirano 57 novih privatnih iznajmljivača. Domaće stanovništvo uvidjelo je da je turizam grana s velikim potencijalom. Shvatili su da pružanjem takve usluge mogu zaraditi, a mi im sada dajemo podršku i pružamo razne vrste edukacija kroz koje mogu podići razinu kvalitete usluge – zaključila je direktorica Turističke zajednice Općine Matulji Marijana Kalčić.



– Svake godine u privatnom smještaju imamo oko 200 novih kreveta. Uglavnom se radi o kapacitetima u kućama za odmor, ali i u novim apartmanima. Domaće stanovništvo trudi se pružiti što kvaliteniju uslugu, međutim porastom turističkog prometa, u špici sezone susrećemo se s velikim problemom, nedostatkom plažnog prostora – istakla je Nensi Dretvić, direktorica TZ Općine Mošćenička Draga.


Neadekvatna kupališta i prenatrpane plaže, zagušene javne prometnice, nedostatak parkirališnih mjesta problemi su s kojima se u ljetnim mjesecima susreću svi gradovi i mjesta s područja Liburnije. Na pitanje prati li javna infrastruktura potrebe turista, u opatijskom turističkom uredu odgovaraju kako su ulaganja kontinuirana, međutim dodaju kako se razvojem kvalitetnih turističkih proizvoda u predsezoni i posezoni nastoji rasteretiti špica sezone.


– Kontinuirana su ulaganja u vodoopskrbu i odvodnju, uređenje prometnica, uređenje sunčališta kako bi javna infrastruktura na području Opatije zadovoljila potrebe sve većeg broja turista. Produljenjem turističke sezone i razvojem turističkih proizvoda u zaleđu Opatije dugoročno će se smanjiti pritisak u samoj špici turističke sezone, a sve u cilju održivog turizma – smatra Grlaš.