Nedostaci novog sustava zbrinjavanja kućnog otpada

Od vrata do blata: Dio Krčana prisiljen »podmetati« smeće u tuđe kontejnere

Mladen Trinajstić

Foto M. TRINAJSTIĆ

Foto M. TRINAJSTIĆ

Nakon što su uklonjeni ulični kontejneri, a kućanstvima podijeljene manje kante za kućno sortiranje otpada, te prorijeđeni intervali njihova pražnjenja, dio žitelja često nema kamo sa smećem te mnogi kućni otpad odnose do udaljenijih punktova na kojima zadržane veće baje



KRK  Da situacija na planu zbrinjavanja kućnog otpada, otkad je lani na području grada Krka implementiran sustav »Od vrata do vrata«, i nije baš uvijek i svugdje onako sjajna i učinkovita kako je prikazaju krčki komunalci, proteklih nam je tjedana ukazalo više Krčana. Slijedom poziva i naznaka lokaliteta na kojima su se ove sezone najčešće pokazivale stanovite slabosti novouvedenog sustava, proteklih smo dana (ili bolje rečeno večeri) i sami obišli »markirane« punktove na kojima je, teško je bilo ne primijetiti, situacija uistinu bila daleko od idealne te, što bi možda moglo biti indikativno, i nedvojbeno lošija od one kakva je u srcu sezone bilježena prije nedavnog »preustroja smetlarske prakse«.


Kante nedostatne


Naznake da se u Krku već uhodano prikupljanje kućnog otpada s kućnog praga, koje se u dijelu koji se tiče nerazvrstanog otpada ove godine odvija tek jednom tjedno, viškovima otpada »prelijeva« ka lokalitetima koji su ostali u starom režimu prikupljanja u okolici starogradske jezgre te većih višestambenih zgrada, prema onom što smo zatekli na terenu, mogu se okarakterizirati – utemeljenima.



Problema sa smećem ovog su ljeta imali i iznajmljivači, posebice oni čiji se gosti baš nisu pokazali najdiscipliniranijima u odvajanju otpada, i to unatoč tome što »Europljane« često smatramo naviklima na takvu praksu. Zimi za odlaganje otpada uglavnom dostatne kućne kante u takvim su se slučajevima nerijetko pokazivale premalenima. U takvim su situacijama, požalili su nam se neki od sugovornika, iznajmljivači morali ili sami »prebirati« po otpadu svojih gostiju (nastojeći iz njihovih pomiješanih vreća razvrstati otpad) ili ga, u slučajevima kad im je takva praksa ipak bila preodbojna, »odvoziti« do kontejnerskih otoka koji su, kako smo opisali, prečesto i sami bili zakrcani otpadom!





Naime, kontejnerski otoci na kojima su, zbog nedostupnosti pojedinih dijelova naselja kućnim sakupljačima otpada ipak zadržane velike posude, u najživljem dijelu turističke sezone prečesto su bili doslovce pretrpani otpadom, i sortiranim i nesortiranim. Štoviše, dobar dio nerazvrstanog otpada, pokazao je naš mali noćni obilazak, vjerojatno zbog zapunjenosti kontejnera, završavao je i u nepripadajućim posudama namijenjenih selekcioniranim sirovinama, zbog čega se narušavao trud i ekološki mar onih koji su prethodno razvrstavali otpad. Krčani koji su nam prošlih tjedana u više navrata ukazivali na novonastale probleme, redom su isticali da sadašnji nedostatak prostora za odlaganje kućnog otpada (u, po mnogima, očito ipak premalim kućnim posudama) nisu imali u sklopu »starog« modela kojeg su krasili sveprisutni i uvijek svima dostupni ulični otoci s raznobojnim kontejnerima. Sad, kad su uklonjeni ulični kontejneri, a kućanstvima podijeljene manje kante za kućno sortiranje otpada, te nakon što su značajno prorijeđeni intervali njihova pražnjenja, požalio se jedan stanovnik zapadnog dijela grada Krka, korisnici usluga tvrtke »Ponikve eko otok Krk« sve se češće sreću sa situacijom da nemaju gdje sa smećem, zbog čega mnogi svoj kućni otpad odnose do udaljenijih punktova namijenjenih žiteljima starogradske jezgre ili pak stambenjaka, na kojima su silom prilika, do daljnjeg zadržani veći kontejneri. Vjerojatno i zbog toga, prizori kojima smo ovog ljeta na tim mjestima i sami svjedočili prečesto nisu bili na razini kakva je još lani krasila grad Krk, a koja bi opravdavala promotivni logo krčkih komunalaca koji svoj otok predstavljaju »najčistijim dijelom Hrvatske«.



Da se dostignuti postotak prikupljenog razvrstanog otpada (a koji po podacima »Ponikve eko otok Krk« već danas dosiže udjel od 50 posto) u jednom, za vjerovati manjem dijelu ipak može uzeti sa stanovitom rezervom, moglo bi se zaključiti iz spoznaje da se udio razvrstanog otpada na odlagalištu Treskavac mjeri vaganjem tereta kamiona koji prazne »selektivne« kontejnere. Iz toga se lako može zaključiti da se u težinu primarno razvrstanog otpada uključuje i svo ono smeće koje je, zbog ovog ili onog razloga, odloženo u nepripadajuće kontejnere, a kojeg je, uvjerili smo se obilazeći »neuredne lokalitete«, ondje bilo u značajnim količinama. Štoviše, naznake građana da i sami zaposlenici komunalca, u slučajevima izvanrednog hitnog saniranja smećem najzakrcanijih punktova, otpad odložen pored prekrcanih kontejnera »privremeno zbrinjavaju« u kontejnere u kojima u tom času ima mjesta, posredno je potvrdio i čelnik tvrtke, naglasivši da se i takav, silom prilika pomiješani otpad, naposlijetku ipak razdvoji »ručnim radom« zaposlenika nedavno proširene sortirnice na Treskavcu.



Praznili i tri puta dnevno


S tim i takvim ocjenama dijela svojih sugrađana, očekivano, ne slažu se u Ponikvama. Čelnik Ponikvine (pod)tvrtke koja se bavi prikupljanjem i zbrinjavanjem otpada, Ivan Jurešić, ocijenio je da situacija u gradu Krku, kao uostalom ni Vrhu i Puntu, koji su također od ovog ljeta bili uklopljeni u pilot projekt »Od vrata do vrata«, nije ni izbliza tako loša niti neuredna kako je neki nastoje prikazati. – Istina, i sami smo uočili točke na kojima su se tijekom ljetne špice povremeno događali pojačani priljevi otpada, ali smo ih, pojačavanjem intenziteta pražnjenja kontejnera, ipak držali pod kontrolom i u okvirima prihvatljivoga. Na lokacijama na kojima je bilježen najveći »pritisak«, poput Portapisane ili kod sjevernih gradskih vrata, kontejnere smo praznili i tri puta dnevno, a to što ponekad ni to nije bilo dovoljno, i što su se u nekim periodima uistinu događale situacije kakve nastojimo izbjeći, moramo pripisati iznimno velikom broju ljudi koji u sezoni ovdje borave, ali i nedisciplini, odnosno nedovoljnoj osviještenosti dijela korisnika naših usluga koji se, nažalost, često u nedovoljnoj mjeri pridržavaju pravila razdvajanja otpada. Na našu konstataciju kako bi se takvoj turističkoj stvarnosti komunalci ipak trebali bolje prilagoditi uzimajući u obzir evidentne manjkavosti novoimplementiranog sustava, Jurešić je odgovorio da se sustav »od vrata do vrata«, po unisonom stajalištu vodstva komunalnog društva, ipak pokazao dobrim.


Ponikve ustrajne


– Problemi na terenu za koje smo pretpostavljali da će se pojaviti, nastoje se riješiti, dijelom i radom ljudi koje smo angažirali u svojstvu eko-patrole, a koji razgovorima s korisnicima nastoje pomoći u prevladavanju situacija koje, uvjeren sam, ipak uspijevamo sanirati. Jurešić kaže i kako eventualnih odstupanja od pokrenutog »od vrata do vrata« sustava neće biti već da će, štoviše, isti model već do veljače 2016. biti preslikan i na ostatak otoka Krka, u sva krčka mjesta čiji će žitelji, gosti i vikendaši uskoro također biti »oboružani« manjim kućnim kantama. Kao i u Krku, zaključio je Jurešić, s ulica će i u svim ostalim mjestima uskoro biti uklonjeni kontejneri pa ćemo tako, vjerujem, nastaviti kročiti putem koji će udjele razvrstanog otpada dići na još više postotke od onih koje danas bilježimo i kojima se, zaključio je, s punim pravom ponosimo.