Ekspedicija na Rab

Krčki školarci u misiji spašavanja periski

Mladen Trinajstić

Foto: OŠ KRK

Foto: OŠ KRK

Roneći uz polje zaštićenih školjki, mladi Krčani su dokumentirali stanje koje - nije bajno. Uočili su pokušaje njihova čupanja ili djelovanje sidrenih lanaca, ali i svježa vađenja. Sve to potiče ih na daljnje korake



KRK – U Osnovnoj školi Fran Krsto Frankopan – Matičnoj školi Krk, kao dio izvannastavnih aktivnosti već neko vrijeme djeluje i školska »Istraživačka grupa« za čije je vođenje zadužena učiteljica Karmela Vajdoher Žilić. Ta, zapravo od dana njenog osnutka iznimno aktivna skupina, okuplja šezdesetak znatiželjnih školaraca, polaznika prvih pa sve do šestih razreda, koji vole istraživati i učiti, ali i raspravljati o temama vezanim uz geologiju, paleontologiju, biologiju, pa čak i astronomiju. A u nastojanju da sve ne ostane samo na teoretiziranju i »unutarškolskim« razgovorima, mladi krčki istraživači često pribjegavaju terenskom radu čije rezultate je krčka javnost već mogla upoznati kroz dvije njihove dosad postavljene izložbe – Fosili s Lopara (2017.) te Školjke i puževi Jadrana (2018.). Ove su godine mali istraživači odlučili krenuti u novi, ambiciozan projekt motiviran zaštitom periski, i to pod geslom: Jesu li periske stvarno zaštićene?


Terenski rad


Riječ je projektu podijeljenom u više faza, od kojih prva podrazumijeva uočavanje problema na terenu, što se ogleda u sve manjem broju periski unatoč njihovoj zaštićenosti zakonom. Druga je faza, odnosno projektna etapa okrenuta informiranju nadležnih institucija (poput Ministarstva zaštite okoliša, Ministarstva turizma, lokalnih turističkih zajednica i jedinica lokalne samouprave, pomorske policije ili Javne ustanove Priroda) o nezavidnoj situaciji na terenu, dok treća faza podrazumijeva predlaganja modela što bolje zaštite spomenute školjke, ali i kreiranje fotografske izložbe na temu polja periski s Lopara, a sve s ciljem njenog predstavljanja otočnoj javnosti i medijima.S obzirom na sve spomenuto, ovih se dana pedesetak mladih krčkih istraživačica i istraživača, zajedno s voditeljicom i pratnjom, zaputilo na susjedni otok Rab, u realizaciju prve faze te hvalevrijedne edukativno-ekološke inicijative. Put ih je tako odveo na područje Općine Lopar i Geoparka Rab gdje su, raspoređeni u grupice, krčki osnovci dobili priliku plivati i roniti duž područja nastanjenog periskama te ondje, in situ, dokumentirati situaciju.

 



Osim izravnog, podmorskog uvida u »situaciju s periskama«, mladi su istraživači bili aktivni i na suhom pa su tako u istoj prigodi strastveno prikupljali fosile (okamine) iz eocena, geološkog razdoblja što je trajalo prije 56 – 34 milijuna godina. Razgledali su, također, i »žive fosile« – stromatolite, a uživali su i u razgledu zanimljivih oblika koji nastaju trošenjem pješčenjaka pod utjecajem atmosferilija: kiše, vjetra i sunca, prenijela nam je Vajdoher Žilić i više no zadovoljna tijekom i rezultatima netom održane istraživačke »ekspedicije« na Rab koju je financijski i logistički pomogla i krčka Gradska uprava. Doznali smo i da sve ljubitelje zaštite okoliša uskoro očekuje otvorenje prve u nizu isplaniranih izložbi o najvećem jadranskom školjkašu – periski!





Alarm pod morem


U polju do kojeg su stigli, prenijeli su nam angažirani istraživači periski i zaštitnici prirode, danas se nalazi oko 150 velikih i zdravih periski koje su grupirane duž manjeg ograničenog područja. Međutim, uočili su mali otočani, neke su jedinke u neprirodnom, gotovo horizontalnom položaju, što upućuje na pokušaj njihova čupanja ili pak djelovanje sidrenih lanaca. Uočene su i rupe u pijesku koje ukazuju na svježa vađenja tih zaštićenih školjaka. A sve je to u konačnici nagnalo školarce da se zapitaju kako je takva situacija uopće moguća kada su periske zakonom zaštićena vrsta, a kazna za njihovo vađenje iznosi čak 25 tisuća kuna? Zbog stanja zatečenog na terenu, a u namjeri što bolje zaštite ove lijepe školjke, mali krčki istraživači, napominju njihovi voditelji, odlučili su poduzeti korake koji im predstoje u sklopu nadolazeće, druge projektne faze.