Pokret otoka

IPAK SE KREĆE Hoće li novi zakon konačno popraviti život na otocima?

Mladen Trinajstić

Maja Jurišić, Foto: M. TRINAJSTIĆ

Maja Jurišić, Foto: M. TRINAJSTIĆ

U »Pokretu otoka« ugodno su iznenađeni novim prijedlogom Zakona o otocima u čijem su definiranju, naglašavaju, napokon poslušane brojne ocjene, preporuke i stavovi otočne javnosti



KRK Predstavnici »Pokreta otoka« – samoodržive i solidarne mreže otočana i ljubitelja otoka koja je u žižu javnog interesa iskočila snažnim protivljenjem Zakonu o koncesijama i kontinuiranim, glasnim zalaganjem za očuvanje otoka i unapređenje kvalitete života otočana, iskazali su zadovoljstvo smjerom kojim je krenuo postupak kreiranja novog Zakona o otocima. Jedne od najeksponiranijih predstavnica tog »sveotočnog građanskog pokreta« Šoltanka Maja Jurišić ističe da su u Pokretu ugodno iznenađeni novim, nedavno im predstavljenim prijedlogom Zakona o otocima u čijem su definiranju »napokon poslušane brojne ocjene, preporuke i stavovi otočne javnosti«.



Predstavnici »Pokreta otoka« ističu i da je, prema informacijama kojima raspolažu, očekivani rok za stupanje na snagu novog Zakona konac drugog kvartala 2018. godine. Prijedlozi upućeni na prošlu zakonsku verziju uglavnom su usvojeni, a proces definiranja tog za otočane iznimno važnog zakonskog dokumenta odvija se u zadovoljavajućem smjeru i dokaz je da dvosmjerna komunikacija daje rezultat, zaključuju u Pokretu otoka koji je, kroz ovoljetnu tribinu na temu Zakonu o koncesijama i među Krčanima stekao brojne podržavatelje i članove.



Nema žurbe




Na novom prijedlogu Zakona o otocima aktivno se radi od ožujka od kada je organizirano više sastanaka radne skupine, brojna neformalna okupljanja, javne tribine i razmjene mišljenja stručnjaka iz različitih područja vezanih uz razvoj otoka. »Pokret otoka« je, po objavi finalnog prijedloga Zakona, krajem listopada javno reagirao i pozvao kreatore Zakona »da se ne žuri, odnosno da se izradi konačnog prijedloga Zakona o otocima pristupi sustavnije, uzimajući u obzir sve primjedbe zainteresirane javnosti, a osobito one koji dolaze od samih otočana«.


– Zahvaljujući razumijevanju i podršci te konstruktivnom promišljanju svih uključenih, prijedlog Zakona dodatno je izmijenjen, ističe Jurišić konstatirajući da su u njega sada uvršteni brojni komentari stručnjaka i organizacija s otoka i obalnog područja, posebice onih koji razumiju konkretnu »otočnu problematiku«. Posljednji prijedlog Zakona o otocima ugodno je iznenađenje, jer se bitno razlikuje od verzije s kojom smo započeli raspravu, konstatira Jurišić iskazujući zadovoljstvo dobrom voljom predstavnika državne uprave za slušanje i uvažavanje stajališta i prijedloga ljudi na čiji će život zakonski akti koji se donose u konačnici najviše i utjecati.


Praćenje povlastica


»Pokret otoka« tražio je da se u novom zakonskom prijedlogu jasnije razradi razlikovanje povremenih i stalnih otočana (kroz definiranje pojma »otočanina«), da se definiraju otoci sa specifičnim područnim ustrojstvom, uvrste članovi civilnog društva i zainteresirane javnosti u savjetodavno tijelo te da se na otocima potiče društveno poduzetništvo i zadrugarstvo. Također, tražili smo da se konkretiziraju načini praćenja otočnih povlastica, objašnjava Jurišić ocjenjujući da su ti prijedlozi napokon uvršteni u konačan prijedlog Zakona o otocima.