Upozorenje podmlatka

Forum mladih SDP-a Rijeke, Opatije i Matulja: Mladi odlaze, ne mogu naći posao

Srđan Brajčić

snimio Sergej Drechsler

snimio Sergej Drechsler

Primjerice 2012. godine broj iseljenih u PGŽ-u bio je 672, a broj doseljenih 840, da bi se ta brojka do dostupnih podataka od prošle godine popela na alarmantnih 2.807 iseljenih i tek 1.426 doseljenih.



RIJEKA – Forum mladih SDP-a Rijeke, Opatije i Matulja upozorio je na težak položaj mladih u Hrvatskoj koji sve teže pronalaze posao.


– Svakodnevno se u radu s mladima susrećemo s ovom problematikom, no posebice se mladi žale na poteškoće pri traženju posla, nedostatak adekvatnih radnih mjesta, korupciju i nepotizam pri zapošljavanju, iz čega proizlazi da sve veći broj mladih, obrazovanih ljudi priliku za bolji život traži u razvijenijim članicama EU-a. Iako se učestalo posljednjih mjeseci govori o padu nezaposlenosti na svim razinama, treba sagledati širu sliku, odnosno statistiku dovesti u korelaciju s migracijskim trendovima i padom broja aktivnog stanovništva i ukupnim brojem zaposlenih. Tada do izražaja dolaze duboki društveni problemi u pogledu radne politike – poručio je predsjednik Foruma mladih SDP-a Opatije Ivan Vidaković koji navodi da u Hrvatskoj zadnjih godina opada broj zaposlenih osoba, s druge strane raste broj onih koji napuštaju zemlju, pa se tijekom 2016. godine iselilo 36.000 ljudi.


– No stvarne su brojke iseljavanja sasvim sigurno veće. Za period od 2009. do 2016. službena brojka iseljenih doseže gotovo 150 tisuća osoba. Dokaz više tezi da pravo stanje nezaposlenosti nije onakvim kakvim se prikazuje, jest i činjenica da se iz evidencije nezaposlenosti brišu i oni koji sudjeluju u aktivnim mjerama suzbijanja nezaposlenosti, oni koji prekrše pravila HZZ-a, ali i oni koji odlaze u inozemstvo. Ukupno su tijekom siječnja 2018. iz evidencije nezaposlenih izašle 20.442 osobe, što je 1,1 posto više nego u istome mjesecu prošle godine. Od toga su zaposlene 11.534 osobe, i to 10.491 osoba na temelju radnoga odnosa, što znači da gotovo polovica izašlih iz evidencije HZZ-a nisu pronašli svoje radno mjesto ili su napustili Hrvatsku. Iseljavanje dakle naizgled ima dijelom pozitivan učinak na statistiku hrvatskog tržišta rada, jer utječe na smanjenje i stope i razine nezaposlenosti. Međutim, ako se ovakvi trendovi emigracije nastave to bi moglo dovesti do snažne depopulacije, što bi dovelo do daljnjeg smanjenja ponude rada te ugrožavanja dugoročnih stopa ekonomskog rasta Stoga je uvijek prilikom interpretacije podataka potrebno promatrati širi kontekst i nikada zaključke ne donositi samo na temelju određenih statističkih parametara, poručio je Vidaković.




Vršitelj dužnosti predsjednika Foruma mladih SDP Matulja Vedran Kinkela upozorio je na poražavajuće brojke koje se odnose na nezaposlenost među mladima.


– U siječnju 2018. bilo je 7.862 (četiri posto) nezaposlene osobe od 15 do 19 godina. Nadalje, 23.177 (11,9 posto) bilo je nezaposlenih između od 20 i 24 godine, 23.038 (11,8 posto) od 25 do 29 godina, 19.033 (9,7 posto) od 30 do 34 godine, 19.180 (9,8 posto) od 35 do 39 godina, 19.033 (9,7 posto) od 40 do 44 godine… Pokazatelji nam govore da gotovo 40 posto svih nezaposlenih čine mladi u dobi od 15 do 30 godina. Ako uzmemo u obzir da broj visoko obrazovanih eksponencijalno raste, a razvijenije zemlje EU-a sve dostupnije kao tržište rada, ni ne čudi činjenica da sve više mladih ljudi traži „spas“ izvan domovine, poručio je Kinkela koji je naglasio da su Hrvatskoj potrebne promišljene i planske mjere za zapošljavanje, sređivanje sive zone zapošljavanja, veće plaće, kvalitetnije i tržištu rada prilagođenije obrazovanje mladih…


– Važno je napomenuti stanje negativnih statističkih pokazatelja na području naše županije kao odraz loše radne i migracijske politike na nacionalnoj razini. Primjerice 2012. godine broj iseljenih u PGŽ-u bio je 672, a broj doseljenih 840, da bi se ta brojka do dostupnih podataka od prošle godine popela na alarmantnih 2.807 iseljenih i tek 1.426 doseljenih. Ono što je poznato jest činjenica da je u našem političkom sustavu Vlada zadužena za kreiranje i provođenje radne politike kao i one demografske. Lokalna i regionalna vlast može u manjoj mjeri utjecati na stanje nezaposlenosti u vlastitoj sredini, koristeći već ograničena sredstva za potpore zapošljavanju. Naime, napravio se značajan iskorak na našem području, gdje posebice valja istaknuti Grad Rijeku i mjere kojima je gradska vlast doskočila ovom gorućem problemu, a statistički prikazi potkrepljuju iznesenu tvrdnju, izdvojio je predsjednik Foruma mladih SDP-a Rijeke Kristian Čarapić koji ilustrira da je prema podacima HZZ-o, područnog ureda Rijeka broj nezaposlenih na području grada Rijeke 4.619 osoba, odnosno 24 posto manji od prethodne godine i prati trend smanjivanja nezaposlenosti.


– Na osnovu podatak DZS-a i HZZ-a stopa registrirane nezaposlenosti iznosila je 7 posto s tendencijom smanjivanja, ispod županijskog i državnog prosjeka, te je zabilježen pad nezaposlenosti mlađih osoba do 29 godina od 30 posto u 2017. godini. Grad Rijeka osim što koristi mjere HZZ-a kako bi otvorio vrata nezaposlenim osobama, provodi i vlastite projekte kojima nastoji utjecati na povećanje zaposlenosti u gradu. Na nezaposlenost mladih Grad Rijeka odgovara nizom projekata koje je pokrenuo upravo kako bi kod ove populacije razvio poduzetničke kompetencije i osigurao im adekvatne mogućnosti prvih ulazaka u svijet zaposlenih. Također, Općim programom mjera za razvoj poduzetništva u Rijeci, Grad Rijeka u okviru svojih nadležnosti nastoji pomoći poduzetničkom sektoru čime posredno utječe na povećanje zaposlenosti, pojasnio je Čarapić koji je apelirao na medije da ako je moguće više promoviraju traženje posla u Hrvatskoj, jer se stvara jednostrana slika kako je sve „vani“ odlično, dok je ovdje gotovo nemoguće živjeti, te se tako potpaljuje već dovoljno kritična situacija.