Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 30° 1
Sutra: 30° 30° 1
20. kolovoza 2019.
Ozračena hrana

Voditeljica Zavoda za kemiju s "Ruđera" o radijaciji na stolu: Energija kobalta 60 nije opasna

Salmonela u mesu može biti vrlo efikasno uništena ozračivanjem, navodi Mihaljević / Foto Vedran KARUZA
Salmonela u mesu može biti vrlo efikasno uništena ozračivanjem, navodi Mihaljević / Foto Vedran KARUZA
Autor:
Objavljeno: 30. studeni 2016. u 7:10 2016-11-30T07:10:00+01:00

Hrana može biti i previše ozračena. Jedino što će potrošač u tom slučaju primijetiti jest da je hrana izgubila, odnosno promijenila okus – navodi Branka Mihaljević, dodajući kako se kontrolom namirnica na tržištu niti ne može ustanoviti je li neka hrana ozračena, već samo da je – previše ozračena

ZAGREB - Ministarstvo zdravstva našem listu jučer nije odgovorilo na pitanje zbog čega se u Hrvatskoj ne kontrolira ozračena hrana, odnosno zbog čega hranu ozračujemo i više od dva desetljeća, no još nemamo laboratorij u kojem bi se takva hrana, kao i ozračene namirnice koje nam dolaze iz uvoza, mogli kontrolirati. Odgovor nam je obećan za danas, a kako doznajemo, ozračivanje hrane obavlja se u Institutu »Ruđer Bošković«, čiji stručnjaci objašnjavaju da je riječ o potpuno bezopasnoj metodi pasterizacije hrane kojom se uništavaju bakterije i virusi u hrani, kao i gljivice, paraziti i insekti, a koji pak nimalo ne utječe na zdravlje potrošača.

Kontrole nema

Podsjetimo, Europska komisija objavila je godišnje izvješće o ozračivanju hrane u prošloj godini, u kojem stoji kako Hrvatska ima jedan objekt za ozračivanje, u kojem je tijekom prošle godine ozračeno 12 tona hrane, što je tek oko 0,2 posto ukupno ozračene hrane u 11 europskih država koje koriste ovu metodu »hladne pasterizacije«. Međutim, navodi se, u Hrvatskoj ne postoji kontrola takve hrane stavljene na tržište. U EU i Norveškoj ostale su članice, pa čak i one koje same hranu ne ozračuju, poput Slovenije ili Austrije, takav nadzor provodile te je ustanovljeno da dva posto ozračenih proizvoda nije u skladu s propisima.

Proizvođači: "Naša" salmonela nije opasna

Domaći proizvođači mesa povučenog s tržišta zbog prisutnosti salmonele infantis digli su se na noge protiv Ministarstva poljoprivrede, ogorčeni što su prozvani, i njihova roba povučena jer, kako navode, salmonela infantis nije među sojevima koji dovode u pitanje sigurnost i zdravlje potrošača. Pozivaju se na hrvatske i europske pravilnike, kao i na oslobađajuće sudske presude kojima su u nekim ranijim slučajevima pronalaska ove bakterije, dokazali da sigurnost potrošača nije bila ugrožena.

Kako odgovaraju iz Ministarstva poljoprivrede, prema podacima iz sustava prijavljivanja salmoneloze u Hrvatskoj, a i prema europskim podacima, u ljudi je najčešće prijavljeni serotip Salmonella enteritidis i Salmonella typhimurium. Ipak, sve su češći pokazatelji da bolest uzrokuju i drugi serotipovi, među kojima i S. infantis. Ona je, navodi Ministarstvo, sposobna izazvati bolest u ljudi, potvrđeni su i slučajevi u Hrvatskoj te njezina prisutnost u svježem mesu peradi predstavlja potencijalni rizik. S. infantis utvrđena je u svježem pilećem mesu kod proizvođača "Domaći pilići Antolković" i u svježim pilećim prsima proizvođača Perutnina Ptuj – PIPO d.o.o. Čakovec.

– Energija kobalta 60, koja služi za uništavanje mikroorganizama u hrani, ne može potaknuti radioaktivnost te hrane, što znači da je potpuno neopasna po ljudsko zdravlje. Najjednostavnijim rječnikom, ta energija ne zrači dalje, niti mijenja nutritivni sastav namirnice – pojašnjava Branka Mihaljević sa Zavoda za kemiju materijala Instituta »Ruđer Bošković«, voditeljica laboratorija za radijacijsku kemiju i dozimetriju. Riječ je o mjestu na koje dolazi sirovina za daljnju preradu naših proizvođača – čajevi i začini, kao i jaja u prahu, u kojima na »Ruđeru« gama zrakama uništavaju sve ono što u hrani ne bi smjelo biti. Namirnica, napominje kemičarka, neće biti opasna po zdravlje čak ni ako ju se previše ozrači, što se može dogoditi ako je ozračivanje obavljeno nestručno, u laboratrijima koji za to nisu ovlašteni.

– Velik sam zagovornik ovakvog načina uništavanja mikroorganizama u hrani, koji ne ostavlja nikakve štetne posljedice, niti mijenja hranu, kao što je slučaj s prokuhavanjem na visokim temperaturama i slično. Potrošači će uvijek reagirati na riječ »radijacija«, s tim se susrećem desetljećima, ali u ovom slučaju razloga za brigu zaista nema. Čak je i prezračena hrana bezopasna, a jedino što će potrošač u tom slučaju primijetiti jest da je izgubila, odnosno promijenila okus – navodi Branka Mihaljević, dodajući kako se kontrolom ozračenih namirnica na tržištu niti ne može ustanoviti je li neka hrana ozračena, već samo da je – previše ozračena.

Kontaminacija

Radijacijska sterilizacija, pasterizacija i dekontaminacija raznih materijala, od medicinske opreme i pomagala, farmaceutskih proizvoda, kozmetike i neke hrane, pa sve do predmeta iz kulturne baštine, u kojima zbog starosti nastaju crvotočine, intenzivno se već nekoliko desetljeća primjenjuje na Institutu – kaže Mihaljević.

Novo povlačenje – pileća prsa bez kože i kosti

S tržišta se zbog Salmonele Kentucky povlači Mesni pripravak naziva »Brzo smrznuta pileća prsa bez kože i kosti« LOT 0759208-02, najbolje upotrijebiti do 26.7.2018., proizvođača Central Poultry Processing CO., LTD, Brend Centaco, Tajland, koji na tržište stavlja Ledo.

– Već jedan miligram kontaminiranog papra može pokvariti njime začinjeno meso, zato je potrebno taj papar zračenjem očistiti od patogenih organizama, kao i druge začine poput bosiljka, origana i slično. To je hrana koja može kontaminirana biti već kod branja, tijekom svog dugačkog puta, ali i kasnije. Kinezi, primjerice, ozračuju svo svoje meso, Amerikanci goleme količine hrane, također – navodi kemičarka. Upravo su te države, naime, shvatile da je ovo najučinkovitija mjera pasterizacije, i da im je puno jeftinije na ovaj način uništavati bakterije i ostalo u hrani nego li liječiti zaražene pacijente. Salmonela u mesu i drugoj hrani, navodi Mihaljević, može biti vrlo efikasno uništena ozračivanjem.

Kako je navedeno u izvješću Europske komisije, dva posto kontrolirane ozračene hrane u EU-u nije prošlo na analizama zato što je bila riječ o pogrešno ozračenoj hrani, hrani koja nije smjela biti ozračena, ili o hrani koja je ozračena u objektima bez dozvole EU-a. Drugim riječima, kontrola na tržištu je neophodna zbog mogućih manipulacija, no Hrvatska ju još uvijek ne provodi – zbog nedostatka laboratorija. Sva ozračena hrana trebala bi na ambalaži imati specifičnu zelenu oznaku koja se naziva »radura«.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka