Foto Vjeran Žganec Rogulja / PIXSELL
Porez na nasljedstva smanjen je s pet na četiri posto i županijski prihodi su se gotovo prepolovili s 14 na 7,8 milijuna kuna, i to ne zbog manje osnovice, nego većeg broja slučajeva oslobađanja od plaćanja poreza
ZAGREB Prije svake promjene zakona, tako i onih poreznih, Vlada je dužna objaviti procjenu učinka zakonskih prijedloga, primjerice na gospodarstvo, proračun, tržišno natjecanje, mirovinski sustav, tržište rada…
No, prije dvije godine kod izmjena 15 poreznih zakona Vlada to nije učinila, pa tek ovih dana, prije novih zahvata u porezni sustav, objavljuje naknadne procjene primjene propisa koji su već dvije godine na snazi. Možemo se nadati da će ovaj put prije usvajanja novih zakonskih izmjena Ministarstvo financija pripremiti i procjene učinka.
Što se tiče naknadne procjene pet zakonskih izmjena, Ministarstvo financija ističe da je izmjenama lokalnih poreza, koje uključuju i odredbu da porez na cestovna motorna vozila plaća kod registracije, povećan prihod županija od tog poreza. Županijski prihodi od poreza na cestovna motorna vozila u 2016. iznosili su 215,3 milijuna kuna, dok su u 2017. godini iznosili 243 milijuna kuna.
Manje od nasljedstva
– Osim ovakvog vidljivog povećanja prihoda proizašlog iz povećane efikasnosti ubiranja poreza, svakako treba napomenuti da nadležna porezna tijela po navedenom porezu neće imati potrebe provoditi ovršne postupke te neće nastati ni administrativni troškovi po navedenoj osnovi – stoji u analizi Ministarstva. Porez na nasljedstva smanjen je s pet na četiri posto i županijski prihodi su se smanjili, odnosno gotovo prepolovili s 14 na 7,8 milijuna kuna. No, razlog nije smanjenje osnovice, nego veći broj slučajeva oslobađanja od plaćanja poreza. Ukupan broj prijava nasljedstva i darova se u 2017. povećao za 56 posto u odnosu na 2016. godinu, ali je za 89 posto porastao i broj prijava za oslobođenje od plaćanja poreza, iako se odredbe o oslobođenjima od plaćanja poreza nisu mijenjale.
Olakšica nije presudna
No, u Ministarstvu ističu i da usporedba podataka za 2015. i 2017. godinu pokazuje da je u 2017. godini došlo do povećanja porezne osnovice s 19,6 na 20,1 milijardu kuna, što, zaključuju, znači da ukidanje olakšice za kupnju prve nekretnine nije značajnije utjecalo na odluku građana o kupnji nekretnina.
Kad su u pitanju izmjene zakona o PDV-u, koje su značile smanjenje stope s 25 na 13 posto za, primjerice isporuku električne energije, odvoz smeća, ili poljoprivredni repromaterijal, u analizi se ne daje procjena koliko je to utjecalo na potrošnju i na stanje u poljoprivredi, kao ni to kako je povećanje PDV-a s 13 na 25 posto u ugostiteljstvu utjecalo na to granu. Ipak, podaci Državnog statističkog zavoda govore da je u restoranima i kafićima potrošnja rasla.