Sjednica Udruženja marina HGK

Već lani hrvatske marine zabilježile pad plovila u tranzitu

Alenka Juričić Bukarica

Ilustracija Snimio: Vedran KARUZA

Ilustracija Snimio: Vedran KARUZA

Zabilježili smo pad plovila u tranzitu, posebice u Zadru i na sjevernom Jadranu. Teško je reći koliko je tome pridonio koji faktor, oporavak konkurentskih tržišta, podizanje boravišne pristojbe ili recesija Italije kao važnog emitivnog tržišta, rekao je predsjednik Udruženja marina HGK Sean Lisjak



RIJEKA  Luke nautičkog turizma prošle su godine zaradile 857 milijuna kuna. U usporedbi s 2017. radi se o porastu od 2,7 posto. Od toga je 618 milijuna kuna ili 7 posto više bilo ostvareno od iznajmljivanja vezova, što je 72,2 posto od ukupno ostvarenog prihoda. Na stalnom vezu bilo je 1,4 posto plovila više, no, broj plovila u tranzitu pao je za 3,8 posto, pokazuju najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) koji su, uz ostalo, bili tema sjednice Udruženja marina Hrvatske gospodarske komore (HGK) održane u D-Marini Dalmacija. 


– Ne možemo reći da ne postoji određena doza zabrinutosti oko nove turističke sezone. Zabilježili smo pad plovila u tranzitu, posebice u Zadru i na sjevernom Jadranu. Teško je reći koliko je tome pridonio koji faktor, oporavak konkurentskih tržišta, podizanje boravišne pristojbe ili recesija Italije kao važnog emitivnog tržišta. Nadamo se da će nova godina biti na razini prošle jer i dalje imamo dosta faktora koji su na našoj strani, kao što su geografski položaj i sigurnosni aspekt. No, treba reći da nije prirodno da stalno bilježimo značajan rast. Trebamo svi skupa bili realni i fleksibilni za izazove pred nama, rekao je predsjednik Udruženja marina HGK Sean Lisjak, komentirajući rezultate za prošlu i očekivanja za novu turističku godinu.Tako je prema vrsti plovila na stalnom vezu u moru najviše bilo jahti na jedra, i to čak polovica svih plovila. Slijede motorne jahte s 46,1 posto udjela te ostala plovila. Najviše plovila na stalnom vezu bilo je pod zastavom Hrvatske, i to 44 posto. Zatim slijede plovila pod zastavom Austrije i Njemačke  s po 15 posto udjela, Slovenije, Italije i Velike Britanije. Ovim istraživanjem bile su obuhvaćene 142 luke nautičkog turizma s preko 17 tisuća vezova.Adriana Vincenca Padovan i Vesna Skorupan Wolff iz Jadranskoga zavoda Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti na sjednici su predstavile nove modele ugovora o vezu u marinama, nastale u sklopu znanstveno-istraživačkog projekta Delicromar, uz podršku Udruženja marina HGK.Naime, zbog sve većega razvoja nautičkoga turizma javila se potreba za standardizacijom, posebice budući da se radi o ugovorima specifičnoga sadržaja, koji ne uključuju samo ustupanje mjesta za vez, već i održavanje te čuvanje. Članovima Udruženja predstavljeni su novi modeli kako bi se na temelju komentara struke izradila konačna verzija, kao konačna smjernica za hrvatske marine.Bilo je riječi i o nadolazećoj sjednici Međunarodnog udruženja marina (IMG), koja se održava u lipnju u Splitu u okviru godišnjeg kongresa Međunarodnog vijeća udruženja pomorske industrije (ICOMIA). Udruženje marina HGK prošle je godine postalo članom ICOMIA-e, međunarodnog tijela koje okuplja nacionalna udruženja pomorske industrije. Na jučerašnjoj sjednici je najavljena i priprema kandidature za domaćinstvo Svjetske konferencije marina 2020.