foto: REUTERS
Vjerujem da će EU nastaviti s pritiskom na Orbana i Kaczynskog, no ne i da će provesti tu krajnju sankciju i zaustaviti dotok novca, smatra Damir Novotny. Sada Unijom predsjedamo mi, no teško mi je povjerovati da ćemo u tim stvarima biti odlučni. S Orbanom se dosta šurovalo i surađivalo, kaže Nenad Miščević
Visoki dužnosnici EU-a u zadnje vrijeme sve više spominju da će u višegodišnjem financijskom okviru Unije za razdoblje 2021. do 2027., koji se sada formira, uvjet za dodjelu novca iz proračuna EU i fondova, biti vladavina prava, čime se žele ojačati temeljne europske vrijednosti. Kao problematične, odnosno zemlje kod kojih je vladavina prava na neki način ugrožena, ili pak postoji bojazan za to, spominju se Poljska i Mađarska, i to Poljska zbog pritiska vladajuće stranke na pravosudne organe, a Mađarska zbog primjedbi koje se ionako već dulje vrijeme upućuju Orbanu i njegovom Fideszu, a odnose se na migracijsku politiku, slobodu medija, prava manjina. Spominje se povremeno i Orbanov neprijateljski stav prema tzv. Sorosevom sveučilištu u Budimpešti (Central european university, CEU), koje naposlijetku seli u Beč.
Pitanje je hoće li Unija ovaj puta do kraja provesti ono što zasad još uvijek samo uočava kao problem ili je tek riječ o bildanju mišića, a sve če ostati na razini upozorenja. Fidesz je početkom prošle godine suspendiran iz Europske pučke stranke, no isključen nije, Orban i dalje provodi svoju euroskeptičnu agendu, a s druge strane ne libi se itekako koristiti benefite i novce EU-a. Hrvatska je za sada u žiži javnosti jer predsjeda Unijom, i čini se da će umjereno krilo u HDZ-u ipak biti dominantno i u idućem razdoblju, no teško da ćemo se kao zemlja-predsjedateljica nametnuti kao lider u ovim pitanjima jer i “naši pučani” imaju svjetonazorski problem.
Vidjelo se to i kada se na razini europskih pučana odlučivalo o statusu Fidesza. HDZ je tada bio sklon “kompromisnom” rješenju, slijedeći politiku “ne zauzimanja strane”, što je uoči europarlamentarnih izbora pojačalo dojam sjedenja na dvije stolice – stranke desnog centra i stranke radikalne desnice. Sada to kod njih opet kulminira na unutarstranačkom planu pred nove parlamentarne izbore. Predsjednica na odlasku Kolinda Grabar Kitarović bila je pak poslovično sklona “uspravnici”, po čemu se također pozicionirala desnije od samog HDZ-a i naposlijetku izgubila izbore.
Navijanje za “uspravnicu”
O vladavini prava i povezanim stvarima pitamo riječkog profesora filozofije Nenada Miščevića, koji predaje i na CEU-u, gdje smo ga i zatekli. Miščević ne skriva svoje razočaranje.
– Upravo sam u Budimpešti, sjedim na Centralno Evropskom Univerzitetu, CEU, kojeg je Orban izgnao iz svoje Mađarske. CEU upravo seli u Beč, koji mu je preskup i neprikladan, a svoju misiju koju je obavljao u Mađarskoj, podižući razinu ovdašnjeg intelektualnog života, mora nažalost napustiti. Ovo je dobra prilika da se na jednom ključnom primjeru nešto kaže o Orbanovom pobješnjelom populizmu i podsjeti na to da bi i Hrvatska ovdje mogla imati svoju riječ. Što su uzroci Orbanove kampanje protiv Univerziteta? Raspitao sam se kod kolega, promislio o svojim dojmovima, i pregledao web. Evo što bi mogao biti uzrok proganjanja. CEU je osnovao Soroš, kojeg Orban vidi kao svog ključnog neprijatelja, moćnog čovjeka koji se protivi svim njegovim desničarskim idealima. Zalaže se protiv autoritarizma, a za prava manjina, za Rome, homoseksualce, a sada podržava izbjeglice i multikulturalnost. Orban ga optužuje da koristi “predatorske nevladine organizacije” kako bi uspostavio “transnacionalno carstvo”. Orbanov bijes pomalo se hrani i antisemitizmom; on Soroša prikazuje kao židovskog neprijatelja istinske Mađarske, tumači Miščević te dodaje da je jedan od razloga koji bi mogao biti u pozadini cijele priče činjenica da je CEU praktički zajednica intelektualaca koji su, s jedne strane, radikalno kritični prema Orbanu, a s druge dobro povezani s američkom, britanskom i evropskom intelektualnom javnošću. Takvog bi se kluba kritičara svaki političar vjerojatno rado riješio, veli Miščević.
Vezano za stanje vladavine prava u Poljskoj, agencije prenose da je Poljska usvojila kontroverzni zakon kojemu je svrha proširenje disciplinarnih odgovornosti sudaca, a Europska komisija pozvala je Sud EU-a da suspendira dijelove tog zakona. Povjerenik Europske komisije za pravosuđe Didier Reynders nedavno je kazao da Komisiji preostaju i drugi alati poput prijave Europskom sudu pravde ili, ako se to uspije uvesti u novi višegodišnji financijski okvir, mehanizam koji će isplatu sredstava država uvjetovati stanjem vladavine prava. Bruxelles se trenutno oko vladavine prava spori s Poljskom i Mađarskom, protiv kojih je aktivirao članak 7. ugovora o EU-u. Reynders je jasno kazao kako EK zagovara da se u novom europskom proračunu isplata sredstava veže uz stanje vladavine prava. “To se mora učiniti”, rekao je o uvođenju takvog kriterija u novi višegodišnji financijski okvir (VFO) o kojem trenutno traju pregovori među europskim državama, već dovoljno komplicirani i bez prijedloga elementa vladavine prava, navode agencije. Europski parlament još je ranije ocijenio da se stanje vladavine prava u Mađarskoj i Poljskoj pogoršalo te pozvao Vijeće EU-a da tim zemljama uputi konkretne preporuke s rokovima glede poštivanja zakona EU-a. Sporan je odnos u tim zemljama prema neovisnosti pravosuđa, slobodi govora, korupciji, pravima manjina te odnos prema migrantima i tražiteljima azila, prenose agencije.
– Što da se radi? Unutar Mađarske nema više nade. Dosta ovdašnjih ljudi podržava Orbana, ne poznaje soroševsku alternativu, a da je i upozna, vjerojatno bi je zamrzilo. EU je tu jedina nada. Za sada, evropske su prijetnje tu, ali nisu dovoljno glasne ni uvjerljive da bi Orbana prestrašile; za to bi trebalo mnogo više odlučnosti. A sada, eto, predsjedamo upravo mi. Moram priznati da mi je teško povjerovati da ćemo u tim stvarima biti odlučni. S Orbanom se dosta šurovalo i surađivalo. Kolinda ga je podržavala i navijala za “uspravnicu” u kojoj bi njegova Mađarska igrala bitnu ulogu. Možemo li naći više volje i odlučnosti? Teško. Plenkovićeva ekipa ne smije od sebe odgurnuti oštrije desničare, a oštar stav prema Orbanu bi tome sigurno doprinio. Dakle, hajd’mo se skrivati i šutjeti. A što se CEU-a tiče, sumnjam da će se naše vlasti previše brinuti; poneko rastjerivanje intelektualaca, primjerice neposlušnih filozofa, vjerojatno im se čini dopustivo, ako ne i privlačno, zaključuje Miščević.
Sorošev stipendist
Ekonomski analitičar Damir Novotny već je ranije za naš list komentirao kako se Orban možda usudi zatvarati Soroševo sveučilište, čiji je svojevremeno i sam bio stipendist, međutim, kada je u pitanju odnos prema EU, posebice prema njenoj financijskoj podršci, tu i te kako pazi da ne prijeđe granicu, jer se mađarska ekonomija uvelike razvila upravo na EU fondovima. Unija tu u rukama ima stanoviti alat da zaustavi neliberalne prakse, no na konkretno pitanje, hoće li ovaj puta ići do kraja – a prijedlog je da se to pitanje na dnevnom redu nađe u drugoj polovici godine, za vrijeme predsjedanja Njemačke – Novotny odgovara da vjeruje da će se s razine EU nastaviti s pritiskom na Orbana i Kaczynskog, odnosno na središnje vlasti da se ne dopusti miješanje u sudstvo, no da misli da ipak neće provesti tu krajnju sankciju i zaustaviti dotok novca.
– Vladavina prava, “rule of law”, stalna je tema; to je bila ključna tema i za ranijih predsjedanja. U nekim zemljama EU je uistinu uspjela podići vladavinu prava na višu razinu, a među njima smo i mi, što god tko mislio, a u nekima nije, a tu se, uz spomenute dvije zemlje, spominju i Bugarska i Rumunjska. Što se dakle Hrvatske tiče, mi iznutra imamo jako kritičan pogled prema sebi, no ipak kada se usporedimo s nekim praksama u ovim zemljama, stvari su kod nas ipak bolje, veli Novotny.
On ukazuje na jedan fenomen, posebno u Poljskoj, gdje s jedne strane postoji taj pokušaj vlasti da se sudstvo podredi pojedinim strankama, no s druge postoji i snažan otpor velikih gradova, urbanih sredina, u kojima vlada opozicija, a koji su zapravo ključni nositelji razvoja i korisnici EU fondova, te se postavlja pitanje zašto bi se njih kaznilo, kaže Novotny. Smatra da se nazire i početak pada Orbana, koji je politički već izgubio Budimpeštu. To bi mogao biti putokaz i za naš desni centar, u kojem dakle ipak jača ta centristička komponenta, odnosno Novotny smatra da Plenkovićeva oporba u samoj stranci nema prevelike šanse, čime stranka zauzima neku normalnu liberalnu poziciju te se Plenkovićeva agenda definitivno odmiče od agende stranaka poput Orbanove i sličnih.
