Premijer u problemima

VRUĆA JESEN Donosimo pregled važnijih problema koji čekaju Plenkovića. Hoće li ipak sazvati izbore?

Zlatko Crnčec

Osim Agrokora, premijera čeka rješavanje »vrućih« problema oko brodogradnje, treća porezna reforma, ali i saborski zastupnik Darko Milinović čiji bi povratak mogao stvoriti dodatne probleme



Iako je vjerojatno mislio da je sklapanjem nagodbe vjerovnika Agrokora koja se dogodila početkom srpnja ove godine barem u političkom smislu ovaj problem ostavio iza sebe, premijer Andrej Plenković ovih se dana uvjerio da tako nešto ipak nije moguće. Naime, mediji su objavili iskaz dan USKOK-u donedavne potpredsjednice Vlade i ministrice gospodarstva Martine Dalić.


Nakon što je iskaz procurio naravno da je Agrokor ponovo našao svoje mjesto na naslovnicama novina i u prvim minutama središnjih televizijskih dnevnika. Da premijeru to sve nije najbolje sjelo vidjelo se i po njegovoj nervoznoj izjavi novinarima koji su ga pitali za komentar. A Dalić je u svom iskazu zapravo samo ponovila ono što je već objavljeno, a to je da je Plenković od samog početka bio uključen u formiranje radne skupine financijskih eksperata koji su prvo predložili, a kasnije i napravili takozvani lex Agrokor, odnosno Zakon o izvanrednoj upravi.


Isti su ljudi kasnije izabrali glavnog savjetnika za restrukturiranje Agrokor, multinacionalku Alix Partners, koji je kasnije njih izabrao za podizvođače u cijelom poslu. Ni u iskazu Dalić ni u svemu što je dosad objavljeno u medijima ne postoji ni najmanji dokaz da je Plenković sudjelovao u svemu tome u smislu da je organizirao tu grupu da dobije posao restrukturiranja. Međutim, sama činjenica da se sve to ponovo spominje za njega je politički jako nezgodna. Za što si je velikim dijelom i sam kriv budući da se cijela priča otkrila još krajem prošle godine kada je podatak o tome tko su podizvođači Alix Partnersa u službenom izvješću u javnost pustio osobno tadašnji izvanredni povjerenik Ante Ramljak.




Foto Darko Jelinek


Foto Darko Jelinek



Dakle, ako su i početkom 2017. godine Plenković i vrh HDZ-a i nekako previdjeli da su njihovi financijski savjetnici sada uposleni na restrukturiranju Agrokora, nije baš jasno kako to nisu uočili, i naravno reagirali, krajem 2017. kada je to objavio sam Ramljak. Tek kada su mediji počekom ove godine objavili mailove takozvane Borg grupe – prepiska Dalić sa spomenutim financijskim savjetnicima – nastala jer politička frka nakon koje je potpredsjednica Vlada podnijela ostavku. Ali to nije kraj Plenkovićevih muka.


Naime, Dalić je navodno jako ljuta na njega jer je nije zaštitio pa je napisala knjigu o cijeloj aferi koja bi iz tiska trebala izaći negdje sredinom rujna. U samom iskazu USKOK-u ona je navela da nije ona dovela na sastanak u prostorije užeg kabineta Vlade odvjetnika Borisa Šavorića što pak sugerira da ga je tamo prozvao netko drugi. O kome se radi moguće je da ćemo doznati u knjizi čije se objavljivanje s radošću iščekuje u dijelu domaće političke klase.


Financijske dubioze


Nakon što su nekako nagodbom vjerovnika pokrpali milijarde Agrokorovog duga, Plenkovićevu je Vladu zapalo rješavanje možda i težih financijskih dubioza, onih koji se tiču domaće brodogradnje. Naravno riječ je o situaciji u »Uljaniku« i »3. maju« koja se prošlotjednim dolaskom radnika pred Banske dvore prelila i na ulice glavnog grada. Za premijera i njegove daljnje postupke postoji jedna dobra i jedna loša okolnost. Prva je ta da on osobno nema nikakve veze s tom krizom, nije bilo nikakvih noćnih sastanaka s direktorima ovih tvrtki i niti su neki ljudi povezani s Vladom pisali zakone na kojima su kasnije zarađivali.


Foto Damir Škomrlj


Foto Damir Škomrlj



Tako da ga tu ne prati nekakva sjena koja bi mogla narušiti njegov politički kredibilitet. Ali s druge strane većina je tvrtki iz sustava Agrokor tržišno konkuretna, a u probleme ih je uvalio nekadašnji vlasnik lošim poslovnim odlukama. Ako se dug uspije restrukturirati te tvrtke imaju budućnost. Što se ne može reći za gore spomenuta dva brodogradilišta koja ne mogu izbaciti proizvod kojim bi ako ne već zaradili, a ono barem pokrili troškove proizvodnje. Plenković je ovdje u velikom problemu jer će morati ili pronaći nekakav novac i pokrpati cijelu priču na kakvih godinu dana, što će ga politički koštati jer će to sada shvatiti cijela javnost, ili će morati poduzeti odlučujući korake na koje se dosad nije usudio ni jedan dosadašnji premijer. A to je prekinuti državno financiranje bačve bez dna koja se zove hrvatska brodogradnja. A to će ga isto politički koštati, barem u Istri i Primorsko- goranskoj županiji koje će biti najviše pogođene cijelom pričom.


Premijer će ujesen biti u problemu kada na Sabor dođe već treća porezna reforma u tri godine. Riječ je o sedam zakona o kojima trenutno traje javna rasprava, a najviše je kontroverzni dosad izazvao onaj koji je predviđao povećanje koeficijenta za obračun doprinosa za direktore i članove uprava čime se željelo spriječiti varanje države koje je vrlo rašireno.


Porezna reforma


Porezna reforma



U ovom je slučaju Plenković imao oporbu unutar same koalicije jer su u obranu direktora i članova uprava koji plaćaju manji doprinos u državni zdravstveni fond od vlastitih čistačica ustali HNS-ovci, ključni koalicijski partneri HDZ-a. Predsjednik HNS-a Ivan Vrdoljak rekao je da je ovaj prijedlog napad na poduzetnike koji svojim radom otvaraju nova radna mjesta i podižu BDP. Iako su zakoni još uvijek u javnoj raspravi, iz Vlade je već puštena informacija da će se popustiti i HNS-u i udruzi poslodavaca, odnosno da će ova mjera biti znatno ublažena. Tu je naravno i Petrokemija u čijem restrukturiranju sudjeluje i tvrtka usko povezana s nekim članovima vodstva stranke što je naravno izazvalo reakciju nekih drugih dužnosnika HDZ-a. Oko toga je situacija daleko od idilične pa nije isključeno da će se Plenković oko toga mora suočiti s problemima unutar same stranke.


Milinović u klupi


I kao da svi ovi gore navedeni problemi nisu bili dosta, Plenković bi od jeseni u Saboru mogao imati jednog zanimljivog zastupnika kojeg dosad nije bilo u zastupnički klupama. A kojeg je u njih vratio pomalo čudnom politikom prema HDZ-u Ličko- senjske županije. Naime iako ta HDZ-ova županijska organizacija u strukturi same stranke nema neku preveliku težinu, Plenković i vodstvo HDZ-a sada su si na leđa natovarili jedan potpuno nepotreban problem. Naime, vrlo bi se lako moglo dogoditi da se u saborskim klupama pojavi nitko drugi do glavom i bradom Darko Milinović.


Foto Davor Kovačević


Foto Davor Kovačević



Ako ga ovog tjedna Visoki sud časni izbaci iz stranke, što se sada čini više nego izvjesnim, Milinović se vraća u Sabor. On, naime, ima izvorni saborski mandat kojeg je stavio u mirovanje nakon što je u svibnju prošle godine izabran za župana Ličko- senjske županije. Ono što što je u cijeloj priči jako zanimljivo jest da je njegov zamjenik u Saboru nitko drugi do Marijan Kustić, čovjek koji je njegov protukandidat za poziciju predsjednika HDZ-a Ličko- senjske županije. Izbori su to koji su doveli do toga da Milinović dovodi dvjestotinjak ljudi ovog tjedna u Zagreb zbog čega mu i prijeti izbacivanje iz stranke. Tako da bi se lako moglo dogoditi da Milinović i Kustić zamijene pozicije.


Prvi će sada preuzeti saborsku fotelju, a drugi će, kao jedini kandidat, biti izabran za prvog ličkog HDZ-ovca. A ulazak Milinovića u Sabor mogao bi stvoriti dodatne poteškoće za vladajuću koaliciju koja je u ovu godinu ušla sa 78 od ukupno 151 zastupnika. Medutim, zbog Plenkovićevog forsiranja ratifikacije Istanbulske konvencije iz redova vladajućih iskočio je zastupnik HRAST-a Hrvoje Zekanović kojem je ona bila neprihvatljiva iz svjetonazorskih razloga. Tako da je vladajuća koalicija ljetnu stanku dočekala s 77 ruku, a povratak Milinovića u Sabora, naravno ako ga sljedećeg tjedna isključe, tu bi brojku smanjio na 76, samo jedan mandat više od onog koji je potreban da bi Vlada i vladajuća većina uopće mogle funkcionirati.


Kako će se Plenković i vladajuća koalicija s time nositi veliko je pitanje, mada postoji mogućnost da na svoju stranu na ovaj ili onaj način pridobiju nekog od nezavisnih zastupnika. Ali što je većina tanja to su veći apetiti onih koji je održavaju. Tako da nije nemoguće ni da Plenković sve ove probleme presiječe jednim odlučim potezom i sazove izvanredne izbore. A onda počinju novi problemi.