Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
18. listopada 2019.
Predsjednički izbori

ANKETA Utrka za Pantovčak: Troje favorita, devet sekundanata. Kome bi dali svoj glas?

Foto NL
Foto NL
Autor:
Objavljeno: 17. kolovoz 2019. u 17:26 2019-08-17T17:26:00+02:00

Od anketno vodećeg trojca koji tvore Kolinda Grabar-Kitarović, Zoran Milanović i Miroslav Škoro, u najlošijoj formi je ona koja ima najveće izglede za pobjedu – aktualna predsjednica. Mislav Kolakušić je četvrti, ali na putu prema dolje. Svi ostali koji su najavili kandidaturu su nevažni

ZAGREB Četiri mjeseca prije predsjedničkih izbora troje se kandidata jasno izdvojilo u svim istraživanjima javnog mnijenja, a ostali koji su najavili svoju kandidaturu u tom izbornom natjecanju teško da će biti išta više od sekundanata.

Iako iznenađenja nikada ne treba isključivati, mala je vjerojatnost da će se netko četvrti, možda netko tko do sada nije ni najavio kandidaturu, uspjeti uključiti među anketno vodeći trojac i imati šanse za plasman u drugi krug predsjedničkih izbora.

Glasoviti govor

Od vodećeg trojca, a njega tvore Kolinda Grabar-Kitarović, Zoran Milanović i Miroslav Škoro, u najlošijoj formi je ona koja još uvijek prema svim anketama uživa najveću podršku i ima najveće šanse za pobjedu – aktualna predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović.

Prema prošloga tjedna objavljenim rezultatima redovitog mjesečnog istraživanja Cro Demoskop Grabar-Kitarović osvaja 29,3 posto glasova što znači da je pala ispod 30-postotne podrške, znači da je treći uzastopni mjesec njena anketna popularnost u padu i znači da je od lipnja izgubila pet postotnih poena podrške.

Nije lako prikupiti 10.000 potpisa

Kandidaturu je najavio i bivši ministar unutarnjih poslova Vlaho Orepić koji je izjavio da ne želi biti predsjednik nego obnašati dužnost predsjednika. Kandidirat će se i bivši ministar gospodarstva Tomislav Panenić, ali on je zapeo već na prvoj stepenici – nije dobio ni podršku svoje stranke Most, pa je iz nje istupio. Prva je kandidaturu najavila Katarina Peović iz Radničke fronte: Na svom je twitter nalogu svome imenu i prezimenu već pridodala »predsjednička kandidatkinja«, ali da bi to postala trebat će prikupiti 10.000 potpisa što nije lako.

Predsjednica odaje dojam osobe koja je svjesna toga da joj u posljednje vrijeme ne ide, da griješi, a pogreške ispravlja onako kako to obično čine ljudi kada osjećaju da gube tlo pod nogama – čini nove.

Zbog izjave da prakticira jogu napao ju je dio klera Katoličke crkve (čime je zapravo pokazao vlastitu nesigurnost i smušenost), zatim su njene izjave, stvarno ili navodno izrečene, na sastanku s izraelskim kolegom Reuvenom Rivlinom izazvale novo zaoštravanje u odnosima s BiH (pri čemu je dio političara iz te države reagirao histerično), u Kninu je održala sad već glasoviti ekscentrično dekoncentriran govor u kojem je ponajviše govorila o sebi.

Kandidaturu je najavila dva puta, prvo u Kninu na Danu pobjede i domovinske zahvalnosti, a potom u opskurnom desničarskom »Hrvatskom tjedniku« koji ju je svojedobno nazvao bestidnicom.

Na koncu je zaključila da bi najbolje bilo da Ustavni sud odluči umjesto nje i da ne koristi svoje ustavne ovlasti kada je riječ o mogućnosti sazivanja izvanredne sjednice Sabora, a zbog zahtjeva za raspravom o povjerenju ministru zdravstva Milanu Kujundžiću.

Među najavljenim protukandidatima ona ima za nju opasnog suparnika s vlastitog dijela političkog spektra, a to je Miroslav Škoro. Za sada se ne čini vjerojatnim da bi ju Škoro mogao prestići, vjerojatnije je da će on i Milanović voditi borbu za drugi krug, ali predsjednica je višekratno potvrdila da je sposobna medijski iznenaditi i samoj sebi naštetiti.

Dobar trenutak

Zoranu Milanoviću anketna popularnost malo po malo raste. Za kandidaturu je uhvatio dobar trenutak, nakon izbora za Europski parlament na kojima je SDP prošao neočekivano dobro. Trenutačni mir (ili zatišje) u stranci nastao na valu dobrog rezultata ostvarenog na svibanjskim izborima sigurno mu idu na ruku.

Svoje medijske istupe za sada dozira, kako pojavljivanja u javnosti, tako i objave na društvenim mrežama i posjete raznim folklorno-turističkim manifestacijama. U izjavama djeluje čak i neočekivano pomirljivo, najavljuje da on Plenkovićevoj vladi nikako ne bi ni pokušavao raditi ono što je Grabar-Kitarović pokušavala njegovoj.

Za sada se nastoji profilirati kao smiren, odlučan i odgovoran kandidat koji bi bio i takav predsjednik, s povremenim ubodima bilo na račun Škore, bilo na račun predsjednice. Milanovićev temeljni posao bit će cementiranje lijevog i liberalnog biračkog tijela i mora paziti da ih nekom nepromišljenom izjavom ne nagna da na izborni dan ostanu kod kuće.

On je u dobroj poziciji jer iz tog dijela biračkog spektra, osim njega, ne dolazi ni jedan ozbiljan kandidat ili kandidatkinja, dakle teško je zamisliti da će mu netko otkidati glasove u znatnijem broju u prvom krugu, a on mora paziti da to ne učini sam.

Najambiciozniji program

Miroslav Škoro je otkako je najavio svoju kandidaturu na trećem mjestu. On je istupio s najambicioznijim programom od svih kandidata.

Bude li predsjednik pokušat će inicirati ustavne promjene kojima bi se predsjedniku dale mnogo veće ovlasti nego što ih ima danas, a ključna poluga u tome trebali bi mu biti referendumi. Nakon te prvotne objave Škoro nije dalje razrađivao svoj plan ustavne reforme, nakon što su ga brojni ustavni pravnici oštro kritizirali o toj je temi, do daljnjeg zašutio.

I on svojim objavama na društvenim mrežama povremeno nastoji peckati predsjednicu Republike ili odgovoriti Milanoviću, a prije nekoliko dana je posegnuo za demagogijom i konstatirao da državne rezidencije treba staviti na tržište i ukinuti taj, kako je kazao, relikt socijalizma koji inače postoji i u tako nesocijalističkim državama kao što su Velika Britanija i Sveta Stolica.

Mislav Kolakušić je nakon izbora za Europski parlament nestao, a pojavio se u ponedjeljak kada je objavio da je novac koji mu je iz proračuna isplaćen za naknadu troškova izborne promidžbe uplatio u Fond za lijek spinraza.

Uvjerljivo je četvrti kandidat, daleko iza trećeg, znatno ispred petog, ali na putu prema dolje. Nije jasno zašto bi itko dao glas Kolakušiću koji je izjavio da mu je predsjednički cilj da samome sebi da mandat za sastav vlade i da bude premijer.

Taj mandat mu može, pobijedi li na parlamentarnim izborima, dati i netko drugi, pa nije jasno zašto bi netko dao glas čovjeku koji želi biti premijer.

«Uvjetna« kandidatura

Svi ostali koji su najavili kandidaturu su nevažni, ali će doprinijeti šarolikosti izbora.

Ivan Pernar pozornost privlači prekršajem – nije cijepio svog novorođenog sina jer se protivi tom velikom dostignuću koje je spasilo stotine milijuna ljudskih života.

Ekonomist Dejan Kovač pokazuje da uopće ne razumije kako funkcionira država, misli da će diplomacija biti njegovo privatno leno kada postane predsjednik u kojem će moći raditi što hoće i od veleposlanika stvarati kombinaciju trgovačkih putnika i touroperatera.

Dalija Orešković svoju je šansu propustila, a novu sigurno neće imati na predsjedničkim izborima. Nema infrastrukturu, stranka koju je osnovala se raspala, prisutnost u javnosti održava objavama na društvenim mrežama.

Meta joj je Milanović, što ima logike jer ciljaju na isto biračko tijelo, ne zaobilazi ni predsjednicu Grabar-Kitarović kojoj je mnogo vremena posvećivala i u vrijeme kada se natjecala na Europski parlament.

Anketna podrška pala joj je na 1,4 posto.Svima njima treba pridodati još dvije osobe koje razmišljaju o kandidaturi. O njoj razmišlja potpredsjednik Račanove Vlade Ante Simonić, a još prošle jeseni svoju je, kako ju je nazvao, »uvjetnu kandidaturu« najavio saborski zastupnik Marko Vučetić.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.