Hrvatski su zatvori prenatrpani. Iako je bila planirana dogradnja smještajnih kapaciteta do ožujka ove godine Remetinec nije preuređen i sada je tamo gotovo pedeset posto zatvorenika viška, a Ministarstvo pravosuđa je priznalo kako nije imalo novca za financiranje dijela projekta
ZAGREB » »Nemojte ponižavati zatvorenike i ugrožavati dodatno njihova ljudska prava samo zato što nemate novaca«. Poruka je to što se može iščitati iz izvješća Ustavnog suda o uvjetima života u zatvorima upućena hrvatskoj Vladi odnoso njezinom Ministarstvu pravosuđa, te Upravi za zatvorski sustav.
Jer, upravo je nedostatak financijskih sredstava razlog zbog kojeg Zatvoru u Zagrebu nisu povećani smještajni kapacitete, niti je u Zatvorskoj bolnici dovršena ugradnja lifta kojim bi se omogućilo nesmetano kretanje bolesnih osuđenika i pritvorenika.
Nečovječni uvjeti
Ta dva projekta bila su postavljena pred Ministarstvo pravosuđa dvjema presudama što ih je donio Ustavni sud RH. Jedna je donijeta u već dobro poznatom slučaju u kojem je Robert Peša, bivši dopredsjednik Hrvatskog fonda za privatizaciju tužio Republiku Hrvatsku zbog vremena provedenog u »nečovječnim« uvjetima zagrebačkog zatvora. Pod nečovječnim i ponižavajućim uvjetima Peša je naveo činjenicu da je bio pritvoren zajedno s još šest osoba u prostoriji od 18 kvadrata, što je ispod europskih standarda od četiri metra kvadratna po zatvoreniku, a te je standarde prihvatila i Republika Hrvatska. Posebno je napomenuo da sanitarni čvor u ćeliji nije odvojen od zajedničkog prostora, u kojem nema ni uvjeta da svi pritvorenici mogu jesti u trenutku kad im zatvorski službenici donesu hranu. Naveo je i da je zatvorska uprava jednom u tu prostoriju smjestila osobu koja boluje od epilepsije, a drugi put osobu koja boluje od hepatitisa C – bez posebnih obavijesti ostalim pritvorenicima.
U svojoj je odluci od 17. ožujka 2009. godine Ustavni sud prihvatio Pešine argumente, te ga tada pustio iz pritvora, a Ministarstvu pravosuđa dao rok od pet godina da popravi uvijete u Zatvoru u Zagrebu. Iako je bila planirana dogradnja smještajnih kapaciteta do ožujka ove godine, kada je taj rok istekao, popularni »Remetinec« nije preuređen. I sada je tamo gotovo pedeset posto zatvorenika viška, a Ministarstvo pravosuđa je Ustavnom sud RH priznalo kako nije imalo novca za financiranje dijela projekta iz državnog proračuna.
– Početak izvođenja radova očekuje se tijekom 2014. godine, a završetak dogradnje objekta oko tri i pol godine od početka izvođenja radova, stoji u odgovoru Ministarstva pravosuđa.
Dodatna kazna
Novac, odnosno njegov nedostatak bili su ključni i za problem s ugradnjom dizala u Zatvorskoj bolnici u Zagrebu. To je trebalo biti finalizirano u studenom 2013. godine, sukladno odluci što ju je Ustavni sud RH donio u postupku kojeg je tužbom pokrenuo Edaurd Miljak. I njemu je smještajem u takvoj penalnoj ustanovi bilo povrijeđeno ustavno pravo na čovječno postupanje i poštivanje dostojanstva zajamčeno Ustavom RH. Istom odlukom Ustavni sud je naložio Vladi RH da uspostavi i djelotvorno provodi nadzor nad kvalitetom zadravstvene zaštite u cijelom zatvorskom sustavu.
– Unatoč ekonomskoj krizi, uslijed koje se ne mogu predvidjeti proračinske implikacije do kojih bi došlo izgradnjom novih zatvorskih kapaciteta, naglašavamo da pri kršenju ljudskog prava zatvorenika na smještaj »primjeren ljudskom dostojanstvu i zdravstvenim standardima«, zatvorenici, a ne država predstavljaju žrtve te povrede. Oni nisu toj povredi pridonijeli pa se ne mogu dodatno penalizirati nemogućnošću države da im osigura primjeren smještaj u zatvorskim kapacitetima. Kako bi se izbjeglo daljnje postupanje protivno pravnim standardima poštovanja dostojanstva osuđenika neophodno je ubrzati postupanje Vlade RH, poručuje Ustavni sud.
