ZAGREB  Sveučilište Jurja Dobrile u Puli još uvijek nije primilo mišljenje Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj o studiju medicine koji su odlučili pokrenuti, no prema različitim izvorima s kojima smo kontaktirali to je mišljenje negativno.

Na upit o ishodu postupka procjene medicinskog studija u Puli, od prof. Mirjane Polić-Bobić, predsjednice Nacionalnog vijeća, dobili smo odgovor neka se za tu informaciju obratimo pulskom sveučilištu, koje će »u razumnom vremenskom roku primiti mišljenje NVZVOTR-a«. Sveučilište u Puli zahtjev je predalo u srpnju, razumni bi rok iznosio tri mjeseca, što znači da je već na isteku,

Rektor Sveučilišta u Puli, prof.dr. Alfio Barbieri, kaže nam kako se, neovisno o tome kakvo će mišljenje Nacionalnog vijeća primiti, pripremaju sve aktivnosti za otvaranje spomenutog studija. Prve studente, predviđa se, upisat će iduće godine, a godišnje će ih medicinu u Puli studirati 40-ak.

Alfio Barbieri

Pozitivne recenzije

Rektoru Barbieriju, koji također zasad ima samo neslužbenu informaciju o negativnom mišljenju Nacionalnog vijeća, čudno je što se to događa u situaciji kad su, kako kaže, napravljene sve potrebne pripreme, a za budući medicinski fakultet osigurano je 80 posto vlastitog kadra.

– Sve recenzije koje smo imali bile su pozitivne. Pričekat ćemo dok ne dobijemo službeno mišljenje, no ako to zaista bude tako, prisilit će nas da umjesto vlastite institucije dovodimo drugu instituciju iz inozemstva. To je žalosno i degradirajuće – smatra Barbieri.

Iako su kadrovski već pokriveni, javljaju im se, kaže, novi interesenti iz zemlje i inozemstva koji bi htjeli raditi na pulskoj medicini. Javio im se jedan redovni profesor jednog našeg sveučilišta koji bi rado prešao u Pulu, a i jedna se hrvatska znanstvenica iz Salzburga poželjela vratiti i u Puli nastaviti karijeru.

– Ima ljudi koji se vraćaju zahvaljujući našoj inicijativi, novoj kvaliteti. Studenti su samo jedan mali segment toga, niti jedan drugi fakultet u zemlji ne može podići znanstveni i zdravstveni standard liječenja u pulskoj bolnici i u regiji – kaže Barbieri.

Da bi pulska medicina dobila dopuštenje za rad i imala pravo na financiranje iz državnog proračuna, mora zadovoljiti nekoliko stepenica. Pozitivno mišljenje Agencije za znanost i visoko obrazovanje je dobila, recenzije su pozitivne, ali je jedan od uvjeta i pozitivno mišljenje Nacionalnog vijeća za znanost. Nakon toga, Ministarstvo znanosti i obrazovanja izdaje dopusnicu za rad. Ako to izostane, nesuđeni javni Medicinski fakultet u Puli bit će suradna ustanova nekog od talijanskih sveučilišta s kojima je Sveučilište u Puli dogovorilo suradnju.

Otpor prema Puli

– Čitav je projekt previše dobro razrađen da bi se od njega tako lako odustalo. Zahvaljujem Sveučilištu u Rijeci, dekanu Medicinskog fakulteta u Rijeci i KBC-u Rijeka što su pokazali spremnost za suradnju – nabraja Barbieri.

Otpor prema otvaranju novog studija medicine pokazali su u startu drugi medicinski fakulteti u zemlji, a Dekanska konferencija Medicinskih fakulteta u Hrvatskoj zaključila je lani da je otvaranje novih studija medicine potpuno neopravdano sve dok Hrvatska ne bude imala strategiju zdravstva i točnu analizu potreba zdravstvenog sustava. Njihova je logika sljedeća: na postojeća četiri fakulteta studij medicine godišnje završi 550 studenata, što znači da u idućih deset godina Hrvatska dobiva novih 5.500 liječnika. Tvrde da je to sasvim dovoljno i da nema opasnosti da bismo mogli ostati bez liječnika.

S druge strane, interes za pulsku medicinu se pokazao neupitnim pa im je suradnju najavio neurokirurg Josip Paladino, ravnatelj rovinjske bolnice Marinko Rade, ortoped Stanislav Peharec, pročelnica Zavoda za anatomiju Medicinskog fakulteta u Rijeci, Dragica Bobinac, onkolog Damir Vrbanec s Rebra, neurologinja Katarina Kapuralin s New York University u Abu Dhabiju i drugi. Sporazum o suradnji potpisan je i s privatnom Specijalnom bolnicom »Sv. Katarina«.