Teška procedura

Tri referendumske inicijative na čekanju: još uvijek bez provjere potpisa, ne zna se ni tko će brojati

Zdenko Duka

Foto Denis Lovrović

Foto Denis Lovrović

Ministar Lovro Kuščević kaže da je to »jedna opsežna operacija« i da Vlada priprema plan



ZAGREB  Inicijativa Narod odlučuje traži da prebrojavanje potpisa koje su prikupili za raspisivanje referenduma o izbornom sustavu ne obavlja Ministarstvo uprave, nego Državno izborno povjerenstvo, kao neovisno tijelo. Vlada na to ne pristaje, a i nema razloga za to jer to  nije posao Državnog izbornog povjerenstva. Još u svibnju DIP se očitovao, istaknuvši da njihov posao počinje tek kad se, eventualno, raspiše referendum. Premijer Andrej Plenković kratko je odgovorio da on ima »povjerenje u institucije hrvatske države i oni koji su dobili zadatak da to ispitaju, to će i napraviti«.


Valjani potpisi


Da bi se pokrenula procedura za raspis referenduma, potrebno je prikupiti 374.740 valjanih potpisa hrvatskih državljana a, primjerice, za referendum o poništenju ratifikacije Istanbulske konvencije, građanska inicijativa Istina o Istanbulskoj predala je Hrvatskom saboru tek 3.000 potpisa više od potrebnog broja. Da podsjetimo, najprije su bili objavili da nisu prikupili dovoljno, nego nešto više od 371 tisuće potpisa, no onda su se odjednom, 20-ak dana kasnije pojavili u Saboru s dovoljnim brojem. Inicijativa Narod odlučuje za referendumsko pitanje o promjeni izbornog zakonodavstva prikupila je nešto više od 405 tisuća, a za pitanje o oduzimanju prava zastupnicima nacionalnih manjina da odlučuju od Vladi i državnom proračunu 407 tisuća potpisa. Dosadašnja iskustva pokazuju da obično čak nešto više od 10 posto prikupljenih potpisa nisu valjani.


Snimio Denis Lovrović


Snimio Denis Lovrović





Hrvatski sabor je još prije dva tjedna pozvao Vladu RH da provjeri broj i, dakako, vjerodostojnost, prikupljenih potpisa birača iz zahtjeva za raspisivanje svih tih državnih referenduma. No, Vlada ipak još nije počela s provjerom provjere. Ministar uprave Lovre Kuščević kaže da Sabor od Vlade traži utvrđivanje vjerodostojnosti potpisa i zakonitosti prikupljanja tih potpisa. Ministar kaže da je to »jedna opsežna operacija« i da Vlada priprema plan. Vrlo vjerojatno će to raditi Ministarstvo uprave i Ministarstvo unutarnjih poslova. Vidjet će još koju će metodu odabrati – metodu statističkog uzorka ili će, zbog onih 400 tisuća koji su potpisali za referendum i četiri milijuna koji nisu potpisali, ići na provjeru svakog potpisa. Očekuje da će Vlada donijeti zaključak da se provjera i brojenje mora završiti u roku od 90 dana.


Provjera ustavnosti


Kad se provjera vjerodostojnosti potpisa završi, Hrvatski sabor će morati odlučiti hoće li od Ustavnog suda zatražiti provjeru ustavnosti referendumskih pitanja. Bilo bi bolje i praktičnije da Ustavni sud ima nadležnosti da i prije negoli se počnu prikupljati potpisi za neko referendumsko pitanje ocijeni je li to pitanje sukladno hrvatskom Ustavu ili nije. Ali, dok se ne promijeni, tako je kako je.


Po mišljenju najeminentnijih ustavnopravnih stručnjaka, kao što su Branko Smerdel ili Sanja Barić, nijedno od predloženih referendumskih pitanja dviju inicijativa ne bi trebalo dobiti zeleno svjetlo od Ustavnog suda RH. Prije nekoliko dana se u Jutarnjem listu očitovao o tome i Smiljko Sokol koji je početkom 2000-ih bio predsjednik Ustavnog suda. On, isto tako, i za složeno pitanje o promjeni izbornog sustava, piše da je potpuno neprikladno da se o njemu odlučuje na referendumu. Jer, to je »složeno, višeznačno, omnibus pitanje« pa Sokol piše da bi se, primjerice, birač koji podržava uvođenje tri preferencijalna glasa, a protiv je sniženja izbornog praga s pet na četiri posto, teško na referendumu mogao opredijeliti za ili protiv. Predlaže i promjenu Ustava prema kojoj bi državni referendum bio valjan samo ako mu pristupi najmanje 40 posto birača u Hrvatskoj.