Sve više žrtava

Trgovina ljudima u Hrvatskoj: Glavne mete maloljetne djevojke, ali i oni koji traže posao u inozemstvu

Ljerka Bratonja Martinović

Foto: Davor PUKLAVEC/PIXSELL

Foto: Davor PUKLAVEC/PIXSELL

U ovoj godini do sada su evidentirane 22 žrtve trgovanja ljudima, uglavnom maloljetne ženske osobe, hrvatske državljanke. Broj slučajeva je u stalnom porastu, upozoravaju iz MUP-a



​ZAGREB – Od 2002. do danas ukupno je u Hrvatskog identificirano 379 žrtava trgovanja ljudima. Prosjek je od 30 do 35 osoba godišnje, no u 2018. identificirano je čak 76 žrtava, od toga 59 žrtava državljana i državljanki Tajvana.


U ovoj godini do sada su evidentirane 22 žrtve trgovanja ljudima, uglavnom maloljetne ženske osobe, hrvatske državljanke. Ovi su podaci izneseni na okruglom stolu s temom »Trgovanje u svrhu seksualnog i radnog iskorištavanja djece i mladih – primjeri iz prakse«, što ga je povodom organiziralo predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj.


U Europi se godišnje otkrije više tisuća ljudi koji su žrtve trgovine ljudima. Mahom su to mladi u dobi od 18 do 25 godina, a njih 86 posto građani su država Europske unije. Broj slučajeva je u stalnom porastu, unatoč suradnji država članica putem Europola i Eurojusta, što omogućuje efikasnije otkrivanje trgovine ljudima.


Oprez s internetom




U Hrvatskoj se konstantan porast broja žrtava bilježi od 2012. godine. U MUP-u to dijelom pripisuju izmjenama u zakonodavstvu i ciljanoj edukaciji policijskih službenika, odnosno uspješnijem otkrivanju takvih slučajeva.


Prema pokazateljima MUP-a, žrtve trgovine ljudima u Hrvatskoj uglavnom su maloljetnici, u većoj mjeri djevojke koje se koriste za spolno zlostavljanje, dok muška populacija služi za radnu eksploataciju.


– U pravilu sve su žrtve državljani Hrvatske ili eventualno osobe iz BiH i Srbije. Lanjski slučaj više desetaka Azijaca koji su se u Hrvatskoj prisiljavali na kaznena djela prijevara telefonom, smatramo izoliranim slučajem, a ne pravilom. Maloljetnici se koriste za spolno iskorištavanje i iskorištavanje za protupravne radnje, ili za eksploataciju u poljoprivredi i građevinarstvu, navodi Zlatko Đumić, predstavnik MUP-a. Da bi trgovine ljudima bilo što manje, važna je, kaže, edukacija.


– Predlažemo program prevencije u sedmom i osmom razredu osnovne škole, ako ne i ranije. Internet i nenadzor roditelja dovodi do velikih problema, djeca preko interneta rade svašta. Osim djece i roditelja, treba educirati i one koji migriraju u inozemstvo. Ima stvari koje trebate provjeriti prije nego odete trbuhom za kruhom. Na primjer, postoji li taj poslodavac – navodi Đumić. Prije nego se posao prihvati nužno je, kaže, konktaktirati konkretnog poslodavca.


Zatiranje čovjeka


– Kad kliknete na ponudu za posao, otvori vam se, na primjer, hotel. Ali nemojte biti lijeni, proguglajte hotel, nazovite nekog u tom hotelu i provjerite da li doista taj oglas pripada tom hotelu. Jer možda koriste samo identitet hotela da bi vas namamilil, kao paravan«, ilustrira MUP-ovac.


Trgovanje ljudima jedno je od najeksplicitnijih oblika kršenja međunarodnih standarda u području ljudskih prava pojedinca. Zbog globalnog karaktera trgovanja ljudima, niti jedna država na svijetu nije pošteđena ovog fenomena. Ono je prepoznato kao goruće pitanje unutar borbe protiv međunarodnog organiziranog kriminaliteta, gdje su žene, djeca i muškarci podvrgnuti najrazličitijim oblicima iskorištavanja i zatiranja njihovih ljudskih prava.


– Upravo zato, da bi bila uspješna, borba protiv ovog globalnog fenomena mora za cilj imati zaštitu prava žrtava trgovanja ljudima. Žrtve se dakle, treba smatrati isključivo žrtvama najgrubljih povreda ljudskih prava te se nikako ne smije dopustiti njihova sekundarna viktimizacija ili nametanje suodgovornosti za svoju sudbinu, upozorila je u ime Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske, zamjenica ravnatelja Bahrija Sejfić.