Ponižavajuće postupanje

Sud u Strasbourgu Hrvatsku prozvao zbog loših uvjeta u zagrebačkom zatvoru

Hina

Reuters

Reuters

»Do današnjeg dana, ni nakon punih 10 godina po navedenoj odluci nije postupljeno. U Zatvoru u Zagrebu osobe lišene slobode i dalje u istoj sobi jedu, spavaju i obavljaju nuždu. WC nije odvojen od ostatka sobe u cijelosti, već su ugrađena tzv. kaubojska vrata koja ne sežu do poda, a zidić i vrata su visoki svega 170 centimetara«, ističe Horva



ZAGREB Europski sud za ljudska prava u četvrtak je objavio presudu kojom je utvrdio da su neodgovarajući uvjeti smještaja zatvorenika u zagrebačkom zatvoru dosegli razinu »ponižavajućeg postupanja«.


Sud u Strasbourgu je zaključio da je podnositelj zahtjeva, Dušan Ulemek, u određenim razdobljima izdržavanja kazne na raspolaganju imao manje od tri ‘kvadrata’ osobnog prostora.


Presuda nije konačna


Podsjetili su i da su zabrinutost o uvjetima smještaja u zatvoru u Zagrebu u svojim izvješćima izrazili hrvatski Ustavni sud, ali i pučki pravobranitelj i Europski odbor za sprječavanje mučenja i neljudskog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja.




»Ujedno, Europski sud je utvrdio da u Republici Hrvatskoj postoje učinkovita preventivna i kompenzacijska pravna sredstva za ispitivanje prigovora o neodgovarajućim zatvorskim uvjetima, sukladno čl.13. Konvencije«, izvijestio je Ured hrvatske zastupnice pred sudom u Strasbourgu.


Za utvrđenu povredu sud je podnositelju dosudio iznos od tisuću eura na ime neimovinske štete te 2890 eura za troškove postupka.


Ova presuda još nije konačna, a to će postati ukoliko nijedna od strana u postupku u roku od tri mjeseca od dana objave presude ne podnese zahtjev za njenim preispitivanje pred Velikim vijećem.


Tuširanje zimi jednom tjedno


Ulemekova odvjetnica Lidija Horvat u izjavi Hini kazala je da je presuda od velike važnosti jer samo njen odvjetnički ured pred domaćim sudovima zbog uvjeta u zatvorima ima dvjestotinjak tužbi. Tužbe su, dodaje, osim toga podnijeli i brojni drugi odvjetnici, ali i zatvorenici individualno.


Horvat podsjeća da je Ustavni sud još u odluci iz ožujka 2009. naložio Vladi da u primjerenom roku, ne duljem od pet godina, prilagodi kapacitete zatvora u Zagrebu potrebama smještaja osoba lišenih slobode.


»Do današnjeg dana, ni nakon punih 10 godina po navedenoj odluci nije postupljeno. U Zatvoru u Zagrebu osobe lišene slobode i dalje u istoj sobi jedu, spavaju i obavljaju nuždu. WC nije odvojen od ostatka sobe u cijelosti, već su ugrađena tzv. kaubojska vrata koja ne sežu do poda, a zidić i vrata su visoki svega 170 centimetara«, ističe Horvat.


Zvuk i mirisi od obavljanja nužde stoga se šire prostorijom i za vrijeme jela, a tuširanje je, dodaje, dozvoljeno jednom tjedno zimi i dva puta tjedno ljeti.


U zagrebačkom zatvoru ne postoji soba za dnevni boravak, a dvorana za nogomet dostupna je jednom tjedno. Teretanu je dopušteno koristiti djelatnicima zatvora, a ne zatvorenicima. Boravak na svježem zraku dozvoljen je dva sata dnevno, ali u slučaju kiše ne postoji natkriveni vanjski prostor«, kazala je Horvat.


Iako je sud u Strasbourgu uvjete u zagrebačkom zatvoru proglasio neodgovarajućima zaključio je da u Ulemekovu predmetu to nije bio slučaj u Kaznionici u Glini.