Nužno poboljšanje

Struka i GONG ukazuju na brojne manjkavosti Zakona o sukobu interesa: Doznajte koje su im glavne primjedbe

Tihomir Ponoš

Povjerenstvu je u preventivnom djelovanju potrebno odriješiti ruke – Dalija Orešković / Foto D. KOVAČEVIĆ

Povjerenstvu je u preventivnom djelovanju potrebno odriješiti ruke – Dalija Orešković / Foto D. KOVAČEVIĆ

Zaseban problem su dužnosnici na lokalnoj razini. Primjerice, načelnikova tvrtka ne smije poslovno surađivati s općinom tog načelnika, ali smije s trgovačkim društvima, primjerice, komunalnim u vlasništvu grada



ZAGREB – Za vrijeme prošlotjedne rasprave u Odboru za Ustav, Poslovnik i politički sustav o izvješću o radu Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa predsjednik je Odbora Robert Podolnjak pozvao predsjednicu Povjerenstva Daliju Orešković da pošalje svoje prijedloge s normativnim izmjenama Zakona o sprječavanju sukoba interesa. Sadašnji Zakon Povjerenstvo primjenjuje otkako je početkom 2013. izabrano u Saboru bez izmjena. Ta gotovo četverogodišnja primjena Zakona bez izmjena uvelike je omogućila da se shvate njegove slabosti i manjkavosti.


Orešković nam je izjavila da je svako izvješće Povjerenstva sročeno tako da predstavlja katalog i putokaz zakonodavcu i u izvješćima je opisano što se zbiva s ustrojem Povjerenstva i što se zbiva s praksom sprječavanja sukoba interesa. Podsjetila je da je sadašnji Zakon iz 2011. bitno promijenio dotadašnji pravni okvir sukoba interesa, a odluka Ustavnog suda koji je ukinuo niz ovlasti Povjerenstva ujedno je i početni dokument za razvoj Povjerenstva kao preventivnog mehanizma.


Visok rizik korupcije


Među probleme je svrstala nejasno određen krug dužnosnika na koje se Zakon primjenjuje. Naizgled je sve jasno, ali u praksi baš i ne. Upitno je kako tretirati ravnatelje agencija koje osniva Vlada, a “neki čelnici tijela kod kojih prirodno postoji visok rizik korupcije kao što je HBOR ne mogu se obuhvatiti nikakvim tumačenjem Zakona”, navela je Orešković. Osim toga, predsjednici uprava tvrtki koje su u većinskom državnom vlasništvu su dužnosnici, ali predsjednici uprave njihovih tvrtki kćeri nisu. Tako je predsjednik uprave HAC-a dužnosnik, ali predsjednik uprave HAC-ONC-a nije. Sljedeći problem su procesne odredbe jer nema zastare pokretanja i vođenja postupka, a upitna je svrhovitost pokretanja postupka protiv nekoga godinu dana nakon što je prestao biti dužnosnik. Upitna je i obveza prijenosa upravljačkih prava na nečlana obitelji. Jasno je da netko ne može istodobno biti direktor u vlastitoj tvrtki i dužnosnik, ali obvezu prijenosa upravljačkih prava bi trebalo razmotriti – smatra Orešković.





Duje Prkut iz GONG-a istaknuo je i problem ljudi koji “šetaju” iz ekonomije u politiku.


– Radi se o ozbiljnim rizicima jer pitanje je donose li oni odluke u javnom interesu ili u interesu svog bivšeg, a možda i budućeg poslodavca, kazao je Prkut. Prvi posao koji Prkut očekuje od vlasti jest usvajanje i provedbu Antikorupcijskog plana budući da sadašnji istječe krajem ove godine.



Gotovo pa zasebna grupa problema su dužnosnici na lokalnoj razini. Primjerice, načelnikova tvrtka ne smije stupati u poslovni odnos s općinom tog načelnika, ali smije s trgovačkim društvima, primjerice, komunalnim, u vlasništvu grada. Uočena je i neravnoteža obveza i prava između državne i lokalne razine dužnosnika i to na štetu lokalnih dužnosnika. I lokalni dužnosnici imaju ograničenja u zapošljavanju godinu dana nakon završetka mandata, ali oni nemaju pravo na plaću šest plus šest mjeseci. Orešković smatra da bi se dužnosnik odmah po isteku mandata mogao vratiti u nadzorna ili izvršna tijela svoje tvrtke ili ponovno upravljati svojim obrtom, ali ne bi smio poslovati sa sektorom koji je vodio kao dužnosnik. Problematičan je i sustav turističkih zajednica. Njima je lokalni čelnik po položaju predsjednik. Te zajednice osnivaju svoje urede, a na natječaje za direktore javljaju se i zamjenici (grado)načelnika koji tu dužnost obavljaju volonterski. Dužnosnici-volonteri problematični su i zato što im se zapravo ne može izreći sankcija. Budući da su volonteri ne može im se odrediti novčana kazna.


Etički kodeksi


Orešković je istaknula i preventivnu ulogu Povjerenstva odnosno utvrđivanje odgovornosti dužnosnika zbog kršenja načela javnog djelovanja. U tome je posebno važan bio slučaj bivšeg pomoćnika ministra Branka Šegona. U tom preventivnom djelovanju Povjerenstvu je potrebno odriješiti ruke, smatra predsjednica Povjerenstva, kako bi ono i dalje gradilo standarde i to i odlukama, i mišljenjima, i etičkim kodeksima. Upravo su etički kodeksi koje bi bilo potrebno usvojiti unutar pojedinih sektora i institucija važni za prevenciju sukoba interesa. Primjerice, unutar Ministarstva kulture, ali i drugih tijela, trebalo bi razraditi kodeks i detaljna pravila za povjerenstva koja dodjeljuju novčane potpore. Nužno bi bilo poboljšavati međuinstitucionalnu suradnju i jasno definirati koje sve podatke Povjerenstvo od drugih tijela, primjerice Porezne uprave, mora dobiti.


Orešković je kazala i da postoji niz nereguliranih područja, kao što su natječaji za zapošljavanje, u kojima je moguć sukob interesa.


Duje Prkut iz GONG-a, udruge koja se bavi i sustavom sukoba interesa, smatra da treba proširiti broj dužnosnika i obuhvatiti i članove lokalnih predstavničkih tijela i čelnike nekih bitnih institucija poput HBOR-a, Fine, HAVC-a. I on je upozorio na nesrazmjer između obveza i prava dužnosnika na državnoj i lokalnoj razini po isteku mandata, a zalaže se za načelo da se za najvažnije funkcije primjenjuju najstroži kriteriji.