Domagoj Ivan Milošević

Šef saborskog Odbora za europske poslove: ‘Janša bolje razumije svrhu Schengena od slovenske vlade’

Zlatko Crnčec

Foto Patrik MAČEK/PIXSELL

Foto Patrik MAČEK/PIXSELL

Potrebna nam je suglasnost svih država članica, tako da Slovenija teoretski može blokirati Hrvatsku. Drago mi je da kolega Janez Janša podržava naš ulazak u Schengen i razumije njegovu svrhu bolje od sadašnje slovenske vlade



Predsjednik saborskog Odbora za europske poslove Domagoj Ivan Milošević (HDZ) u razgovoru za naš list govori o hrvatskim šansama za što brži ulazak u sustav Schengena nakon što je Europska komisija svojom odlukom potvrdila da je Hrvatska ispunila sve tehničke kriterije.


– Odluka je priznanje Hrvatskoj za ustrajnost i napore koje je uložila kako bi ispunila sve kriterije za pristupanje schengenskom području. Ispunjavanje tehničkih kriterija pokazuje da posjedujemo znanje i sposobnost očuvati sigurnost, ne samo hrvatskih građana i njihove imovine, već i cijelog EU-a.


Već sada primjenjujemo schengenske standarde u nizu područja, tako da zasluženo možemo ući u prostor koji će nam kroz slobodan protok ljudi i dobara dati, prije svega, poticaj gospodarstvu. Također, ulazak u Schengen iznimno je važan u kontekstu prijetnje budućih migrantskih kriza.




Je li Hrvatska mogla i prije postići da Komisija donese ovakvu odluku?


– Nezahvalno je sada ocjenjivati koliko smo ranije mogli ispuniti uvjete jer se radi o kompleksnim zadaćama, poput jačeg kontroliranja granica, suradnje sa sigurnosnim tijelima drugih država, promjena zakona i spajanja sa Schengenskim informacijskim sustavom, dakle, uključeni su i brojni drugi dionici, rokovi koji se moraju poštovati, pitanje financiranja, loše odluke Milanovićeve vlade na početku cijelog procesa. Hrvatska sada mora lobirati da naš ulazak podrže sve članice Vijeća, kako bi Slovenija ostala usamljena u svom protivljenju – to je primarni zadatak naše diplomacije.


Kada bi Europsko vijeće moglo raspravljati o ulasku Hrvatske?


– Ministar vanjskih poslova Grlić Radman kao mogući vremenski okvir pretpostavio je predsjedanje Njemačke Europskom unijom, dakle, u drugoj polovici sljedeće godine. No, preostaju još neka politička pitanja i stavovi pojedinih država o proširenju EU-a i Schengena koji bi mogli produžiti proces.


Problem Francuske


Može li Slovenija zbog bilateralnih graničnih problema s Hrvatskom blokirati naš ulazak?


– Potrebna nam je suglasnost svih država članica, tako da Slovenija teoretski može blokirati Hrvatsku pri ulasku. No, Europsko vijeće, odnosno pritisak kroz njega, zasigurno nije mjesto gdje se može postići najpravednije i odgovarajuće rješenje za bilateralne granične probleme. Drago mi je da kolega Janša podržava naš ulazak u Schengen i razumije njegovu svrhu i odnose bolje od sadašnje slovenske vlade.


Koliko bi mogao biti problem nizozemsko inzistiranje na tome da zemlja koja ulazi u Schengen mora poštovati vladavinu prava i boriti se protiv korupcije zbog čega već osam godina blokiraju Bugarsku i Rumunjsku?


– Još sam prošle godine posjetio Nizozemsku u izaslanstvu Odbora za europske poslove Hrvatskog sabora, čiji sam predsjednik, i tada je jedna od glavnih tema razgovora bio upravo Schengen i proširenje EU-a. Vjerujem stoga da je suradnja Hrvatske i Nizozemske na visokoj razini i da su upoznati s našim naporima u područjima prava i antikorupcije.


Hoće li prepreka biti i zahtjev Francuske da se prije ulaska novih zemalja u Schengen on sam mora prvo reformirati baš kao i Dublinski sustav vezan za migracije?


– Francuski zahtjev doista bi mogao biti prepreka. Reformu podržavaju i već spomenuta Nizozemska, kao i Njemačka. Moram ovdje naglasiti pitanje unutarnjih migracija koje je u pojedinim državama članicama, nažalost i u Hrvatskoj jedno od ključnih, ako ne i najvažnije s obzirom na starenje populacije. Snažna i konkurentna gospodarstva odvlače mlade ljude, cijele obitelji, time negativno utječu na gospodarsku i društvenu stabilnost, dugoročno i političku. Moramo i ove pojave uzeti u obzir. Naravno i neprestano i snažno raditi na jačanju našeg hrvatskoga gospodarstva.


Niži troškovi


Koliko bi ulazak u sustav Schengena imao pozitivan učinak na gospodarstvo?


– Učinak će na gospodarstvo apsolutno biti pozitivan, brzi protok ljudi i robe snižava troškove i olakšava proizvodnju, distribuciju, cjelokupno poslovanje na širokom tržištu. Realni sektor dobit će poticaj, nadajmo se i za veću suradnju s javnim, kako bi se cijeli sustav doveo na novu razinu. Kao predsjednik HDZ-ove Zajednice poduzetnika i obrtnika podržavam svaku mjeru koja će našim ljudima koji stvaraju vrijednost donijeti dobre prilike.


Nismo dovoljno iskoristili mogućnosti koje pruža bolje povezivanje s hrvatskim poduzetnicima u iseljeništvu, kao ni više prilika za preuzimanje dobrih praksi europskih poduzeća. Osim toga, kao zemlji koja velik udio BDP-a ostvaruje iz turizma, manje gužve na granicama zasigurno će nam ići u korist.


Može li se dogoditi da kada ipak konačno uđemo da se to na kraju svede samo na to da netko tko se iz Slavonije trajno seli u Njemačku ne mora pritom izgubiti pola sata na slovenskoj granici?


– Ne, prostor bez granica otvara dodatne potencijale i olakšava život i rad ovdje, za poduzetništvo u Hrvatskoj i iz Hrvatske za cijelu Europu, a jednostavnije i prema cijelom svijetu. Uvijek će biti ljudi koji će i dalje željeti odseliti u neku drugu članicu EU-a, no jednako tako, vjerujem, sa željom povratka kući – sve je više primjera povratnika kojima je rad u drugoj državi služio za ostvarivanje nekih kratkoročnijih ciljeva.


Na nama političarima je da ubrzano poboljšavamo uvjete za život svih naših građana u Hrvatskoj, jačajući gospodarstvo i kupovnu moć, ali i unapređujući sve ostale usluge koje država pruža, od zdravstva i obrazovanja do efikasne i transparetne javne administracije.


Jasno je gdje sve počinje


Koliki je u cijeloj priči problem duga granica s BiH?


– Tih 1400 kilometara granice s državama koje nisu u EU svakako je velik izazov, zbog čega je Hrvatska morala angažirati dodatne granične policajce, a europskim sredstvima nabavljena je dodatna oprema za nadzor granice.


Takvo je djelovanje pokazatelj da Hrvatska može odgovoriti na sigurnosne i druge izazove kroz kontinuiran i kvalitetan rad nadležnih institucija i organa, posebno MUP RH. Ne zaboravimo da migranti dolaze u BiH i Srbiju kroz druge članice EU-a. Dakle jasno je gdje treba zaustavljati migrantske valove.